<p>Dvije osobe su, prema prvim informacijama, povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se večeras oko 20 sati dogodila na mostarskom Bulevaru, na raskrsnici Šemovac kod Franjevačke crkve.</p><p>Kako je za portal "Avaza" rečeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, stepen njihovih ozljeda za sada nije poznat.</p><p>U nesreći su učestvovala dva automobila, Peugeot i Renault, odnosno, kako se za sada iznosi, vozač jednog vozila je pod još neutvrđenim izgubio kontrolu nad upravljačem i udario u stub javne rasvjete koji se potom obrušio na drugo vozilo.</p><p>Na licu mjesta su intervenisale ekipe Hitne pomoći Mostar koje su povrijeđene preveli do bolnice, kao i pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar. Na licu mjesta su pripadnici Policijske uprave Mostar koji obavljaju uviđaj nakon čega će biti poznato više informacija. </p><p>Inače, zbog ove nesreće saobraćaj je obustavljen na tom dijelu puta.&nbsp;</p>

Osim pripadnika policije i ekipe hitne pomoći, na mjesto nesreće su stigli i vatrogasci

Jezive fotografije iz Mostara: Slupani automobili, ima više povrijeđenih!

<p>Temperaturni šokovi posljednjih dana, ali i kiša, bura, pa i grad koji je sredinom sedmice zabilježen u pojedinim dijelovima, utjecali su na cijene voća i povrća u Hercegovini, ponajviše domaćeg. </p><p>Tako su sezonu domaćeg voća i povrća otvorile jagode, a ovih dana stigle su i prve trešnje, koje nerijetko zovu "aprilke“, mladi krompir, mladi luk u glavici, ali i grašak.</p><h2>Narod ne kupuje na kilogram</h2><p>Dugogodišnja prodavačica na mostarskoj tržnici Olga Šindik kaže nam da su nagle promjene vremena utjecale na brojne tradicionalne poljoprivredne kulture.</p><p>- Imam stalne mušterije, ima, naravno, i onih koji se žale na cijene, ali znaju da je domaće, pa opet kupe. Istina, već duže vrijeme narod ne kupuje na kilogram, već se traži za marku, dvije - govori nam ona.</p><p>Tako su lani u ovo doba trešnje i domaće jagode bile šest KM, a sada su osam maraka po kilogramu! Mladi grašak ima istu cijenu. Kupus, raštika i zeleni luk, kao i paradajz, paprike, krastavci, tikvice i prasa prodaju se po cijeni od 5 KM za kilogram. </p><h2>Najjeftiniji mladi kupus</h2><p>Kilogram mladog luka u glavici košta 4 KM, koliko i špinat, a brokule između 6 i 8 KM. </p><p>Cijena mladog krompira je od 3,5 do 4 KM, mrkve i blitve 3 KM, bijelog luka između 12 i 15 KM po kilogramu. Najjeftiniji je mladi kupus koji se prodaje za 2 KM po kilogramu.</p>

Domaće jagode i trešnje skuplje nego lani, kilogram se prodaje za 8 KM

Na mostarskoj tržnici: Ima svega, ali cijene previsoke

Temperaturni šokovi već ostavljaju trag na prinosima: Narod voće i povrće kupuje za marku

<p>Na popisu zaštićenih proizvoda BiH do sredine ove godine trebalo bi se naći i ekstra djevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine. Tako se maslinari, okupljeni u Hercegovačko udruženje maslinara i uljara, nadaju da će uz silna priznanja i nagrade koje dobivaju za svoja ulja širom Evrope dobiti i zaštićenu oznaku porijekla.</p><h2>Doživio ekspanziju</h2><p>U ovaj proces su, kaže nam Josip Matić, poznati maslinar iz Broćanca kraj Neuma i predsjednik Udruženja, krenuli koncem prošle godine kada su Agenciji za sigurnost hrane BiH predali kompletan elaborat. Matić ne sumnja u pozitivan ishod tog procesa i naglašava kako su se svi njihovi članovi, pedesetak maslinara od Trebinja do Mostara, složili kako je neophodno zaštititi ekstradjevičansko maslinovo ulje iz Hercegovine.</p><p>- Iako naša ulja redovno za kvalitet dobivaju medalje u Evropi, mi smo ipak nepoznati globalno, pogotovo gledajući velesile u proizvodnji maslinovog ulja. Dobivanjem te oznake, naš kvalitet bi, zasigurno, došao do izražaja – govori nam Matić.</p>

<p>Kaže i kako povijest ukazuje na to da su se masline u Hercegovini uzgajale od davnina, a posebno da je uzgoj te biljke zadnjih godina doživio pravu ekspanziju.</p><h2>Stepenica više</h2><p>- Sada smo u situaciji da se u cijeloj Hercegovini sve više šire nasadi maslina. Pogotovo, to je izraženo nakon propasti proizvodnje smilja, ali ima i ljudi koji vinovu lozu mijenjaju uzgojem masline – ističe Matić.</p><p>Smatra i da bi oznaka geografskog porijekla za hercegovačko maslinovo ulje, odnosno ime brenda „Zlatne kapi Hercegovine“, bila i stepenica više u razvoju turističke ponude.</p><h2>Više od 100.000 stabala</h2><p>U Hercegovini je do sada na oko 400 hektara zemlje, kako se to procjenjuje, zasađeno 105.000 stabala masline. </p><p>Prema dostupnim podacima, svake godine se zasadi između 10.000 i 15.000 stabala. </p><p>BiH je tek prije dvije godine, kao država, upisana u međunarodni registar proizvođača maslinovog ulja.</p>

Naša ulja redovno dobivaju priznanja za kvalitet, ali smo globalno nepoznati, kaže Matić

Pokrenut proces zaštite oznake porijekla: Maslinovo ulje na putu do brenda "Zlatne kapi"

<p>Gradonačelnik Čapljine, Smiljan Vidić (61) i Darko Šimović (52), pomoćnik rukovoditelja Službe geodetskih i imovinsko-pravnih poslova tadašnje Općine Čapljina danas su se u Kantonalnom sudu Mostar, pred sutkinjom za prethodno saslušanje Majnom Lovrić, izjasnili da nisu krivi za djela koja im se na teret stavljaju optužnicom Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, potvrđeno je za "Avaz“.<br></p><p>Vidić je optužen za produženo krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlasti iz čl. 383. st. 3. u vezi sa st.1.  KZ F BiH. Šimović se tereti  za krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlasti iz čl. 383. st. 3. u vezi sa st.1  KZ F BiH.   </p><h2>Zloupotreba položaja</h2><p>Prema  optužnici, Vidić i Šimović se sumnjiče da su od marta 2011. godine do januara 2015. godine na području općine Čapljina, zajednički i dogovorno, iskoristili svoj službeni položaj i ovlasti, na način da su u to vrijeme još neregistriranoj firmi prvo dali, nezakonito, na korištenje, a potom i prodali zemljište na području Čapljine te time kupcu omogućili nezakonito stjecanje skoro milionske koristi.</p><p>- Posljedicom  propusta Smiljana Vidića i Darke Šimovića, neregistrirana pravna osoba „Neretva energija“ d.o.o. Čapljina je dobila na korištenje zemljište površine 143.159 metara kvadratnih u općini Čapljina, a potom dana 29.januara 2015. godine, postala i vlasnikom dodijeljenog zemljišta, prema rješenju Općinskog suda u Čapljini. Na taj način  su osumnjičeni pravnoj osobi „Neretva energija“ d.o.o. Čapljina pribavili protupravnu imovinsku korist u vidu stjecanja prava vlasništva nad zemljištem, iako nisu imali pravo na to-navedeno je iz Tužilaštva HNK.</p><h2>Protupravna imovinska korist</h2><p>Naime, vještačenjem je utvrđeno da je to zemljište  u 2015. godini vrijedilo 1.002.113 KM, a pravna osoba „Neretva energija“ je isto dodjelom platila 143.159 KM. </p><p>- Na taj način je pravnoj osobi „Neretva energija“ d.o.o. Čapljina pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu od 858.954 KM, a općini Čapljina pričinjena šteta u vidu gubitka prava vlasništva nad navedenim zemljištem u visini 1.002.113,00 KM, procijenjene vrijednosti u 2015. godini- stoji u optužnici.</p><p>Tužilaštvo će navode optužnice dokazivati ispitivanjem određenog broja svjedoka i vještaka, te prilaganjem većeg broja materijalnih dokaza.</p>

Smiljan Vidić i Darko Šimović terete se da su tadašnjoj općini pričinili milionsku štetu

Vidić: Produženo KD Zloupotreba položaja 

Gradonačelnik Čapljine i njegov pomoćnik negirali krivicu

<p>Obilaskom mjesta pogibije u Drežnici te polaganjem cvijeća i odavanjem počasti  na mostarskim Šehitlucima danas je obilježena 26. godišnjica tragične smrti prvog komandanta Četvrtog korpusa Armije RBiH, brigadnog generala, Arifa Pašalića.<br></p><p>Uz članove porodice, prijatelje i saborce, cvijeće su položili i počast odali predstavnici javnog društvenog i političkog života Mostara i Hercegovačko-neretvanskog kantona.</p><h2>Jedan od simbola borbe</h2><p>U ime Koordinacije temeljnih boračkih udruženja Mostara i HNK okupljenim na Šehitlucima se obratio predsjednik Skupštine mostarske Jedinstvene organizacije boraca (JOB), Safet Oručević. Kao gradonačelnik Mostara, Oručević je držao govor na dženazi rahmetli Pašalića na čije dijelove se i danas referirao, istakavši kako je jedno sigurno:</p><p>- Arif Pašlić jedan je od simbola na čelu borbe i antifašističkog određenja Bošnjaka i ostalih patriota u ovom gradu i u ovom ratu-naveo je Oručević te ukazao na jednu gotovo proročansku rečenicu rahmetli Pašalića.</p><p>- Često ljut što nas mnogi danas ne razumiju i posljednji dan njegovog života smo dugo razgovarali. Rekao nam je : „Čuvajte da neprijatelji BiH ne završe u miru što nisu mogli završiti u ratu“.- kazao je on.</p><h2>Od nesreće prošlo 26 godina</h2><p>Također, uputio je kritike zbog činjenice da Mostar, kao herojski grad, danas nema ni spomen sobe komandantima poput rahmetli Midhada Hujdura Hujke i Pašlića, ali i da Četvrti korpus Armije R BiH, kao jedini u državi, nema svoju monografiju.<br></p><p>Na Šehitlucima se obratio i sin rahmetli generala, Orhan Pašalić.</p><p>Arif Pašalić je poginuo 26. aprila 1998. godine u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu M-17, u mjestu  Drežnica sjeverno od Mostara.</p>

Oručević ukazao na gotovo proročansku rečenicu rahmetli generala: "Čuvajte da neprijatelji BiH ne završe u miru što nisu mogli završiti u ratu"

Na mostarskim Šehitlucima odata počast komandantu Arifu Pašaliću

<p>Jedan od najzahtijevnijih dijelova na dionici južne mostarske obilaznice, tunel Novi danas je svečano probijen. Tunel Novi dug je 900 metara, a vrijednost ugovorenih radova iznosila je nešto više od 25 miliona maraka.<br></p><p>Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić izrazila je zadovoljstvo uspješnim iskopom tunela.</p>

<p>-Svi skupa znamo koliko se već dugo razgovara o Južnoj obilaznici. Napokon smo došli do ovog trenutka, čestitam cestama FBiH, ali i izvođaču radova i nadzoru. Južna obilaznica je jedan od najvažnijih prometnih projekata, izmješta promet iz urbanog dijela grada, smanjuje negativnosti na gradsko područje i povećava sigurnost prometa. Vlada FBiH stoji uz ovaj projekat i mi smo u prorračunu za 2024. godinu osigurali dostatna sredstava za sadašnje i ali i nastavak radova.Stoga, apeliram na Grad Mostaru da još ambicioznije krenu u eksproprijaciju da možemo dalje nastaviti s ovim projektom prema Rodoču - rekla je Katić.</p>

<p>Direktor JP „Ceste Federacije BiH“ Ljubo Pravdić kazao je da je jedan dio projekta, odnosno, dionica od 7,5 kilometara završena na dijelu Međine-Miljkovići te da se finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).</p><p>-Ovaj ugovor je potpisan u avgustu 2022.godine, izvođač radova je konzorcij Hering i Azvit. Skupa s tunelom radi se i servisni tunel dužine 780 metara za evakucije koji je udaljen 25 metara u ovoj sjevernoj padini i koji ima tri poprečna izlaza i veze s ovim tunelom. Očekujemo da će u januaru 2025. godine ovo sve biti završeno- naveo je Pravdić.</p><p>Paralelno sa ovim radi se nastavak radova od tunela Novi do Rodoča u dužini od tri kilometra trase.</p><p>-Uskoro ćemo raspisati natječaj za ovu fazu koja bi trebala koštati nešto više od 20 miliona KM. Ovaj projekt će finansirati Vlada F BiH koja je programom kapitalnih investicija predvidjela oko šest miliona KM iz kojih se radi i izvlaštenje. Konačno se nadam da ćemo u ovom narednom periodu završiti južnu obilaznicu koja je za Mostar i učesnike u prometu vrlo bitna da sav teški teretni promet izbacimo iz središta grada- naglasio je Pravdić.</p>

<p>Gradonačelnik Mostara Mario Kordić kazao ocijenio je za Grad Mostar ovo prevažan infrastrukturni projekat.</p><p>-Ovaj projekt će nam osigurati da u Mostaru ne viđamo gužve i kamione koji, bukvalno, prolaze kroz centar grada i koji oštećuju ceste, ali i platane.Jedna dodatna dimenzija je ta što je Grad Mostar u Prostornom planu planirao veliku industrijsku zonu na području Miljkovića. I,tek, završetkom ovog projekta to će dobiti smisao.Presretan sam zbog ovog čina. Imali smo izazovne imovinske odnose, ali ide poprilično dobro-rekao je Kordić.</p>

Južna obilaznica je jedan od najvažnijih prometnih projekata, rekla je Katić

Video / Prevažan trenutak za Mostar: Probijen tunel Novi

<p>U izjavi za medije nakon početka Mostar Security Foruma, koji se održava u organizaciji Zagreb Security Foruma i Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a BiH, posebno se dotakao prijedloga Izbornog zakona koji mu je dostavljen.</p><p>- To je samo prijedlog trojke. Imam uvid u taj dokument, dobio sam ga kao takav. Mislim da će na iduću sjednicu Predsjedništva ići zajednički prijedlog kakav smo predlagali i usvajali, koji nije do kraja usvojen.</p><p> Vjerujem da će na prvoj radnoj sjednici Vijeća ministara u narednih desetak dana ići prijedlog, ne taj, nego zakon koji je već u proceduri. To je također jedno od rješenja koje ste kroz medije imali priliku čuti u proteklim mjesecima gdje imate i tehničke izmjene, CIK, Predsjedništvo i vidjet ćemo u kojoj mjeri ćemo to moći usvojiti na Vijeću ministara - kazao je Čović.</p><p>Dodao je da se nada domaćem rješenju.</p><p>- Dogovor partnera na zadnjem sastanku u Sarajevu je da se u Parlamentu što skorije usvoje ta rješenja, kako bi ona bila nadomjestak onome što je uradio visoki predstavnik. Čini mi se da ćemo moći ići u tom pravcu, ako zadržimo pažnju na izbornom zakonodavstvu i potrebi onome što svi želimo a to je da domaćim snagama svi donosimo rješenja. Mi ćemo učiniti sve da damo ključni doprinos, da više niko ne mora nametati ništa u BiH, te da izbore pripremamo na način kako smo to već dogovorili, i odluke Suda u Strazburu, ali i odlke Ustavnog suda BiH gdje trebamo zaštititi institucije gdje se donose odluke - naglasio je Čović.</p>

Mislim da će na iduću sjednicu Predsjedništva ići zajednički prijedlog kakav smo predlagali i usvajali, koji nije do kraja usvojen, kazao je Čović

Čović o izmjenama Izbornog zakona: Vjerujem da će se naći na prvoj radnoj sjednici Vijeća ministara

<p>Siguran sam da ćemo kroz insitucije BiH znati odgovoriti na sve izazove, poručio je danas iz Mostara Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a BiH.<br></p><p>U izjavi za medije nakon početka Mostar Security Foruma, koji se održava u organizaciji Zagreb Security Foruma i Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Čović je kazao kako „nije teško narušiti sklad odnosa prije svega između nas, a onda i s prijateljima iz međunarodne zajednice“.</p><p>- Svi oni koji su dosta vješti i u obliku hibridnog djelovanja u BiH nalaze svoj prostor i na neki način zabrinu naše ljude, jer danas smo otvoreni u mrežama tako da svako može poslati informaciju i biti njen primatelj, ali  s druge strane, ja sam siguran da smo u stanju pratiti proces da kroz institucije čuvamo Bosnu i Hercegovinu od takvih utjecaja-rekao je Čović.</p><h2>Traganje za rješenjima</h2><p>Dodao je kako je više puta kazao „vođenje politike s naše strane orijentirano ka tome da kroz dijalog tražimo rješenja, a nikako kroz nestabilnost i sukobe“.</p><p>- Hibridni dio ratovanja u BiH, ali  ne samo u BiH, nastavit će se i dalje. Međutim mi isto tako moramo konzumirati ono što je bitno danas, jer je teško razlučiti što je prava informacija na tržištu tih informacija, jer to jeste tržište informacija, a aktivnosti koje danas imamo u sigurnosnom dijelu u BiH pokazuju da sustav pokušava zaživjeti u pravnom i sigurnosnom smislu. To je naš primarni cilj- pravna država i to stalno govorimo-kazao je on.</p><p>Dobro je, nastavio je , da se razobliče svi oblici kriminalnog djelovanja bez obzira za koga se vežu i koje polje ili interes je to danas naših sigurnosnih agencija.</p><p>-Vidjeli ste koliko toga danas ima u Sarajevu  i naravno da će to samo po sebi tražiti da se iz tih politika težište prebaci na neko drugo polje djelovanja. Naše je da ozbiljno djelujemo i mislim da to predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na razini BiH rade, a jamčim da to prije svega rade predstavnici hrvatskog naroda i u Vijeću ministara i kroz Parlamentarnu skupštinu i da ćemo slati poruke ovakve i da ćemo u konačnici sačuvati BiH od bilo kakvih djelovanja izvana bez obzira od kuda ono dolazilo -podvukao je Čović.</p><h2>Evropski put BiH</h2><p>Naveo je i da predstavnici hrvatskog naroda u BiH kroz izvršnu i zakonodavnu vlast svih nivoa žele biti dio svih rješenja koji će osigurati evropski put BiH, „da na bilo koji način ne zasjenimo napredak koji se uspio napraviti zadnjih godinu kojekakvim aktivnostima koje bi trebale utjecati da različitim izjavama ali i potezima destabiliziramo prostor i da se opet bavimo sobom“.</p><p>- Nakon pozitivnih vijesti iz Brisela nakon nekoliko dana krenulo se nametanjem nekih odluka visokog predstavnika što smo procijenili da je vrlo štetno. Mislim da sve insitucije u BiH kroz izvršnu i zakonodavnu vlast moraju donositi svoje odluke i prije svega one koje će ekonomski i socijalno  stabilizirati BiH, ali i sve one koje smo obećali našim prijateljima iz Evropske unije da bi se dalje nastavio proces naše transformacije priključivanju-kazao je on.</p>

Pravna država je naš primarni cilj, rekao lider HDZ-a BiH

Čović: Sačuvat ćemo BiH od bilo kakvih djelovanja izvana

<p>Iz korita rijeke Doljanke jučer je u poslijepodnevnim satima izvučeno tijelo 66-godišnjeg B.J. iz Jablanice, potvrđeno je za "Avaz" iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.  Kako je nesretni muškarac stradao bit će poznato po okončanju svih neophodnih istražnih radnji.<br></p><p>Iz MUP-a HNK nam je rečeno da su građani jučer u 10, 40 sati prijavili da je na mostu Doljanka u Jablanici napušten automobil Fiat Punto s motorom u pogonu i sa sva četiri uključena žmigavca.</p><p>Dolaskom na lice mjesta policijska patrola je pregledala automobil i područje oko mosta, nakon čega je tridesetak metara dalje nizvodno od mosta u koritu rijeke uočeno tijelo.</p><p>Na licu mjesta je obavljen uviđaj te su naložene sve neophodne mjere i radnje s ciljem potpunog rasvjetljavanja ovog događaja.</p>

Građani prijavili da je na mostu napušteno vozilo s motorom u pogonu

Jablanica: Iz korita Doljanke izvučeno tijelo 66-godišnjaka

<p>Gotovo tri decenije brojni devastirani objekti u našem jedinom gradu na moru Neumu nisu obnovljeni.&nbsp;</p><p>Na putu da riješe taj dugogodišnji problem neumskim vlastima stoje brojni neriješeni imovinskopravni odnosi i sudski sporovi.<br></p><h2>Sami centar</h2><p>Zbog činjenice da je riječ o objektima, a mahom su to radnička odmarališta, koji se, uglavnom, nalaze u samom centru obalnog pojasa i najatraktivnijem dijelu Neuma, prošle godine je Općinsko vijeće donijelo odluku kojom se vlasnicima nalaže da ih uklone, odnosno da pristupe njihovoj rekonstrukciji ili sanaciji, ali pomaka dalje od papira nije bilo.</p><p>Neumski načelnik Dragan Jurković nam pojašnjava kako se u vezi s pojedinim devastiranim objektima i dalje vode sudski postupci.</p>

<p>- Za sada smo donijeli odluku da će samo jedan takav objekt biti uklonjen, a radi se o bivšem objektu "Razvitka“ koji je u vlasništvu Općine Neum i taj postupak bi trebao biti završen do početka sezone, vjerujem, već narednog mjeseca - kaže nam Jurković.</p><h2>Određene intervencije</h2><p>Zbog činjenice da ti objekti značajno narušavaju sliku Neuma, kao turističkog mjesta, dogovoreno je, kaže nam Jurković, da se na njima izvrše određene intervencije.</p><p>- Plan je, prije svega, da se do početka sezone zatvore, kako bi se, zbog sigurnosti, onemogućio ulazak u njih, a potom da se postave svojevrsna reklamna zaštitna platna ili bilbordi, kako bi, makar, na taj način uljepšali taj dio grada - iznosi nam Jurković.</p><h2>Sedam objekata</h2><p>Neumske vlasti detektirale su sedam spornih objekata, a među njima je najrazrušeniji onaj u vlasništvu "Šuma Herceg-Bosne“. Riječ je o preduzeću koje je u stečaju, a zbog sudskih postupaka skoro rješenje za taj objekt se ne nazire.</p>

Dogovorili smo da se objekti zatvore i da se postave reklamna platna ili bilbordi, kaže Jurković

Odmaralište Grada Tuzle: Nepoznata sudbina

Zbog višegodišnjih sudskih sporova: Odmarališta u Neumu 30 godina bez obnove

<p>Zbog pomora pčela na području Mostara, uzrokovanim industrijskim šećerom  koji mjesec i po nije uklonjen s mjest željezničke nesreće u naselju Opine, najvjerovatnije će djelovati inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZiP).<br></p><p>Oni su, naime, kako nam je to rečeno,  o svemu obaviješteni iz Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara, čiji su inspektori djelovali na licu mjesta.</p><h2>Došlo do nesreće</h2><p>Da se dogodio pomor pčela javnosti su, podsjetimo, obznanili iz Pčelarskog društva „Vrijesak“ Mostar koji su o tome obavijestili mostarsku Inspekciju.</p><p>U odgovoru koji nam je dostavljen navedeno je da je prije zaprimljenog zahtjeva Pčelarskog društva „Vrijesak“ Mostar, na usmeni poziv građana naselja Opine, još 8.aprila komunalni inspektor Grada Mostara izlaskom na lice mjesta ustanovio  da je nakon prevrtanja vagona teretnog voza u naselju Opine došlo do rasipanja šećera na okolni prostor u pružnom pojasu. </p><p>- Preostala količina deponiranog šećera je prekrivena plastičnom folijom, a oko istog je uočena pojava sakupljanja pčela i uginuće istih. Dana 09.04.2024. godine, u inspekcijskom nadzoru u  J.P. Željeznice F BiH d.o.o. Sarajevo, Prometno poslovnog područja Mostar, odgovorne osobe su, između ostalog, izjavile da je prostor od rasutog šećera čišćen od strane komunalnog poduzeća, da je rasuti šećer sakupljen, da su jedan dio čak nosili i građani, a preostale količine  su pokrivene folijom i osigurane od krađe.&nbsp;</p><p>Prisutni također izjavljuju da je već dolazila policija, carina, Federalni inspektor prometa, vještak željezničke struke te dvije firme za procjenu kvalitete preostalog šećera, ali bez naloga vlasnika tereta (Firma Agrana Studen Sugar iz Austrije) i carine te uputa iz željeznica iz Sarajeva ne mogu poduzimati daljnje korake- naveli su u odgovoru.</p><h2>Odbačen zahtjev</h2><p>Također, potvrdili su da su 16.aprila zaprimili zahtjev za inspekcijski nadzor upućen od strane Pčelarskog društva „Vrijesak“ Mostar, u kojem se između ostaloga traži poduzimanje mjera u vezi navedenog problema uginuća pčela zbog nepotpunog i neadekvatnog saniranja preostalog šećera.</p><p>- Spomenuti zahtjev je odbačen zbog nenadležnosti. Rješavajući po ovom zahtjevu, utvrđeno je da upravna stvar, rasipanje tereta – šećera u pružnom pojasu i privatnoj parceli nije površina na kojoj prema članu 2. I 115. Odluke o komunalnom redu („Službeni glasnik Grada Mostara“, broj: 20/21) vrši nadzor komunalna inspekcija i  da nema povreda odredbi Odluke o uvjetima pod kojima se mogu držati životinje u naseljima i naseljenim mjestima grada Mostara /“Službeni glasnik Grada Mostara“, broj: 06/08)-zaključili su u svom odgovoru iz Službe za inspekcijske poslove Grada Mostara.  </p><p>Zbog činjenice da je rasuti šećer u prostoru željezničkog pružnog pojasa koji je u nadležnosti Federacije BiH, mostarski inspektori su kontaktirali FUZiP. </p><p></p><p></p><p></p><p>Podsjetimo, 10.marta se dogodila željeznička nesreća kada je pet vagona teretnog voza „Željeznica F BiH“ koji je saobraćao iz Čapljine prema sjeveru iskočilo iz šina i prevrnulo se u mostarskom naselju Opine. U vagonima se nalazio industrijski šećer.</p>

Mjesec i po od željezničke nesreće šećer nije uklonjen

Nakon pomora pčela: Mostarski inspektori kontakirali Federalnu inspekciju

<p>Na današnjoj, 17. sjednici Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je Prijedlog izvještaja o radu Vlade za 2023. godinu te ga uputila u dalju skupštinsku proceduru. Usvojen je i Izvještaj o radu Agencije za privatizaciju HNK-a za 2023. godinu, dok Vlada nije dala saglasnost na Finansijski plan te agencije za tekuću godinu.<br></p><h2>Povećan platni koeficijent</h2><p>- Nastavljajući pružati jaku podršku razvoju Aerodroma Mostar kao strateškog privrednog subjekta u Kantonu, Vlada je na prijedlog Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša, sa pozicije odobrila prenos 500.000 KM Gradu Mostaru za Aerodrom Mostar-saopćeno je nakon sjednice Vlade HNK.</p><p>Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, donesena je odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju koeficijenata za plaće uposlenih u osnovnim i srednjim školama. Predmetna  odluka se, rečeno je, odnosi na spremačice kojima je platni koeficijent povišen sa 1,21 na 1,31. Donesena je i Odluka o visini plate i visini naknada za topli obrok i prijevoz za asistente u nastavi za djecu sa poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama u neto iznosu od 800 KM, dok će visina naknada za topli obrok i prevoz biti utvrđena u iznosu kao i za sve budžetske korisnike.</p><p>Također, usvojen je Izvještaj o radu Žalbenog vijeća Vlade HNK-a za period od 27.3.2023. godine do 27.3.2024. godine. Na sjednici je usvojena Odluka o izmjeni Odluke o davanju saglasnosti za sklapanje Aneksa Sporazuma o obročnom plaćanju dugovanja za najam poslovnih prostorija s Gradom Mostarom u iznosu od 125.476,32 KM za period od 1.7.2021. do 30.6.2023. godine.</p><p>U saopćenju je navedeno i da je na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK-a usvojeno  niz odluka o odobravanju budžetskih sredstava za podršku organizacije naučno-stručnih skupova i simpozija. Usvojena je i Odluka o odobravanju novčanih sredstava utvrđenih Budžetom HNK-a za 2024. za Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite sa pozicije ''Sufinansiranje Zavoda za javno zdravstvo'' u iznosu od 177.000 KM za redovne mjesečne tranše.</p><h2>Podrška Vlade</h2><p>- Vlada je odobrila izdvajanje novčanih sredstava za podršku djelovanju Centra za djecu i omladinu sa posebnim potrebama Los Rosales Mostar, Udruženja Caritas Biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan, Edukacijsko-rehabilitacijskog centra Sv. Josipa Radnik Čitluk, Centra za stara lica Podvelež Mostar te udruženjima Merhamet, Crveni križ HNK-a, Sigurnoj kući te Domu za stara i iznemogla lica Sveta obitelj-naveli su.</p><p>Dodali su da je Vlada pružila podršku djelovanju Doma za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje lica sa invaliditetom i drugih lica Stolac, te prihvatila prijedlog o korekcijama cijena usluga smještaja.</p><p>Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlada je dala saglasnost za raspisivanje Javnog poziva za predlaganje projekata iz oblasti kulture u iznosu od 240.000,00 KM te Javnoga poziva za sufinansiranje djelatnosti i projekata iz oblasti sporta u iznosu od 280.000,00 KM.</p><p>Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojen je Program utroška novčanih sredstava podrške u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji za 2024. godinu.</p><p>Na prijedlog Ministarstva saobraćaja i veza usvojena je Odluka kojom je Upravi za ceste odobreno 210.000,00 KM za nabavku automatskih brojača saobraćaja.</p><p>Danas je prihvaćen Izvještaj o provedbi Lokalnog akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, jačanja institucionalnih kapaciteta romskih zajednica i nevladinih organizacija te zapošljavanja u HNK-u periodu 2021. – 2024. godina. Raspravljajući o spomenutom izvještaju, Vlada je pohvalila rad Stručnog tima za nadzor i provedbu Lokalnog akcionog plana, ohrabrujući ih da nastave sa aktivnostima još jačeg uključivanja romske zajednice u svakodnevni život i društvene tokove.</p><p></p>

Za projekte iz oblasti kulture 240.000 KM, a sporta 280.000 KM

Pola miliona KM Aerodromu Mostar iz kantonalne kase

<p>Klinika za dječije bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar od danas, 25.aprila 2024.godine je počela s radom u novoj zgradi koja se nalazi na Bijelom Brijegu.<br></p><p>Zbog prilagodbe novim uvjetima rada, molimo za razumijevanje i strpljivost u narednim danima, saopćeno je danas iz ove mostarske bolnice.</p><p>Klinika za dječije bolesti je svečano otvorena koncem prošle godine u prisustvu brojnih visokih zvanica.</p><p>Direktor SKB Mostar, dr.Ante Kvesić tada je u svom obraćanju podsjetio da  zgrada Pedijatrije datira iz 1964. godine  te da je duži niz godina bila najneuvjetniji objekt SKB Mostar.Paktično zbog svoje dotrajalosti, kazao je, nije je bilo moguće obnoviti zbog čega se krenulo u izgradnju novog objekta.</p><p>Naglasio je da će nova zgrada Klinike koja je visokog standarda najmlađim pacijentima pružiti najbolje uvjete i zdravstvenu brigu.</p><p>Nova pedijatrija prostire se na 10.000 kvadratnih metara savremeno opremljenog prostora na pet etaža s 95 jednokrevetnih soba za najmlađe pacijente. Izgrađena je prema najsavremenijim evropskim standardima.</p><p>Ukupna vrijednost radova, koji su počeli 2020.godine, iznosi oko 34 miliona maraka, a sredstva su osigurana preko kreditnog zaduženja Saudijskog fonda za razvoj te iz budžeta Vlade HNK i Vlade F BiH, kao i Vlade Republike Hrvatske.</p>

Ukupna vrijednost radova iznosi oko 34 miliona KM

Mostarska Pedijatrija od danas počela s radom u novoj zgradi

<p>Finansijsko stanje Federalnog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) je stabilno, kaže u razgovoru za "Dnevni avaz“ Halil Subašić, direktor Zavoda PIO/MIO, ističući da su prihodi od uplate doprinosa u stalnom porastu.</p><h2>Finansijski rizik</h2><p>- Naš godišnji budžet iznosi više od 3.500.000.000 KM, što je gotovo 50 posto ukupnog budžeta Federacije BiH. Prelaskom na budžetski način finansiranja, Vlada FBiH postaje garant isplate penzija i finansijske stabilnosti Fonda - govori Subašić.</p><p>Navodi da je isplata penzija u samom vrhu prioriteta plaćanja, tako da je, s te strane, ističe, finansijski rizik poremećaja u isplati penzija sveden na minimum.</p><p>- U protekloj 2023. godini prihodi od doprinosa su iznosili 2.837.000.000 KM, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 14,7 posto. Ove godine prihodi od doprinosa rastu po prosječnoj mjesečnoj stopi od oko 10 posto, što bi na kraju godine trebalo rezultirati naplatom doprinosa od 3.115.000.000 KM, naravno pod uvjetom da se zadrži postojeća stopa rasta naplate doprinosa do kraja tekuće godine - kaže nam Subašić.</p><p>Iako su penzijski fondovi uspostavljeni na principima međugeneracijske solidarnosti, osjetljivi na različite promjene u društvu i ekonomiji, Subašić naglašava da je Vlada FBiH to prepoznala.</p><p>- Na otklanjanju takvih negativnih efekata aktivno se radi kroz provođenje fiskalne reforme radi suzbijanja sive ekonomije, kroz pripremu i donošenje novog zakona o radu, radi liberalizacije tržišta i stvaranja nove, povoljnije ekonomske klime, a čemu će sigurno doprinijeti i nedavno otvoreni pristupni pregovori s EU - pojašnjava Subašić.</p><h2>Zahtjev penzionera</h2><p>Osvrćući se na zahtjeve penzionera koji će tražiti izmjene Zakona o PIO, na način da se penzije više ne usklađuju prema trenutno utvrđenim parametrima, rastu potrošačkih cijena i BDP-a, Subašić kaže kako treba imati u vidu da se sistemski zakoni, kao što je Zakon o PIO, ne trebaju olako mijenjati.</p><p>- Podsjetit ću da smo tokom 2023. godine, prema navedenim parametrima iz 2022., penzije uskladili i redovno i vanredno u procentu većem od 20 posto, dok je prosječna plaća u 2022. godini rasla za samo 11,7 posto - ističe čelnik Zavoda.</p><h2>Novčana pomoć</h2><p>U vezi s isplatom jednokratne novčane pomoći, što također traže iz Saveza penzionera, Subašić kaže da Fond podržava i pozdravlja sve inicijative i prijedloge koje imaju za cilj dovesti do unapređenja cjelokupnog materijalnog i socijalnog položaja penzionera.</p><p>- Međutim, po konkretnom pitanju, Fond PIO nema nikakve nadležnosti i ingerencije. Naravno, Fond je u svakom trenutku spreman biti „servis“ za realizaciju isplate jednokratne pomoći u bilo kojem obliku i iznosu koji eventualno usvoji i odobri Vlada FBiH - zaključuje Subašić.</p>

Ako se pokaže da je neka druga formula prihvatljivija za penzionere, nemamo ništa protiv izmjena Zakona o PIO

Subašić: Otklanjanje negativnih efekata 

Halil Subašić, direktor Zavoda, za "Avaz": Fond PIO je stabilan, prihodi u porastu

<p>Hercegovac Jozo Soldo svestrani je kreativac. Soldo je svoj hobi izrade industrijskih lampi i konzolarnih stolova, odnosno komoda, kojem je posvećen posljednjih pet godina, lagano pretočio u porodični obrt. </p><p>Zatekli smo ga među brojnim izlagačima na netom okončanom Mostarskom sajmu gospodarstva, gdje je njegov kreativni izražaj svih dana ove manifestacije budio neviđenu pažnju posjetilaca.</p><h2>Industrijski stil</h2><p>Soldo je svojim sjajnim lampama uspio povezati industrijski stil, umjetnost, ali i svrhu. Njegove lampe, kako nam je otkrio, već krase brojne domove i izvan BiH, od Austrije, Njemačke do Švedske. Skandinavce je svojim stilom toliko zadivio da već ima ponude za posao. Međutim, Soldo je skroman. Mostar, kaže, ne misli napuštati.</p><p>- Imam penzionerska primanja i naučen sam, što se kaže, da se pružim koliko imam. Činjenica je da je ovo sada obrt, ali za mene je, prije svega, hobi u kojem istinski uživam - kazao je Soldo.</p><p>Na ideju izrade ovih lampi došao je prilikom posjete rodbini i prijateljima u Americi, gdje je, kaže, industrijski stil itekako prisutan, pogotovo u barovima i restoranima.</p>

<p>- Kod nas je postao popularan prije nekoliko godina, ali, kako god, mene itekako privlači. Svaki povratak kući u meni je budio sve veći interes da to pokušam sam napraviti. Počeo sam tragati za cijevima koje sam pronalazio na otpadima, donosio ih kući, savijao, mučio se dok nije krenulo - objasnio je Soldo.</p><p>Iako je mislio da će „struja“ biti problem, budući da s tim nije imao doticaja, i to je brzo savladao.</p><h2>Realizacija ideje</h2><p>Za realizaciju rasvjetnih tijela u industrijskom stilu od same ideje, kako kaže, nerijetko prođe i 15-ak dana.</p><p>- Iskreno, nekada samo na ideju potrošim sedam dana. Potrebno je ideju koju imam baciti na papir, odnosno sve lijepo skicirati, pa kada izračunam koliko mi treba dijelova i kojih, idem u potragu. Dijelove koje koristim sve je teže naći pa pojedine kupujem i u inozemstvu - naveo je Soldo.</p><p>Iako nije prvi put na Sajmu, ipak je ove godine bio iznenađen ogromnom posjećenošću.</p><p>- Bilo je i znatiželje, nevjerice, ali i upita i narudžbi. Mnogi su se raspitivali za komode koje izrađujem isključivo od hrasta, oraha i jasena, ali su lampe, čini mi se, više privlačile pažnju. Mnogi su mi kazali da moj štand, tačnije moji radovi imaju i umirujući efekt. Činjenica je da je metal hladan, ali u konačnici, to je savremena rasvjeta koja prostoru daje jednu posebnu ugodnost - istaknuo je Soldo.</p><p>Ponosan sam na činjenicu da je cijela porodica uz mene, a kćerka Matea je preuzela marketing i oglašavanje na društvenim mrežama.</p>

Od ideje do realizacije rasvjetnih tijela prođe i 15 dana. Za mene je to hobi u kojem istinski uživam, kaže Soldo

Kreativni Hercegovac svojim radovima pobudio veliki interes: Pomama za industrijskim lampama iz kućne radinosti Joze Solde

<p>Kraj školske godine sve je bliži, pogotovo za učenike završnih razreda. Tako su pripreme za tradicionalne maturske zabave uveliko počele. Dok ih mladi željno iščekuju, dotle su njihovi roditelji na mukama kako sve to platiti.</p><h2>Siromašni budžet</h2><p>U moru poskupljenja maturske zabave su značajan udar na prilično osiromašene budžete većine bh. građana, a ti troškovi su prilično viši u odnosu na prethodnu godinu.</p><p>Kako je za većinu mladih maturska zabava označena kao jedan od najvažnijih životnih događaja, za tu „veliku večer“ njihovi roditelji izdvajaju značajne sume novca. Nerijetko, kada se podvuče crta, radi se skoro o iznosu prosječne plaće u Federaciji BiH, koja je, prema posljednjim podacima, iznosila 1.338 KM.</p><p>Poznato je da djevojke mjesecima unaprijed osmišljavaju svoje maturske kreacije, a materijali koji se koriste za šivenje tih svečanih haljina nisu jeftini.</p><p>Tako se kristalna čipka, kako smo istražili, kreće najmanje 100 KM po metru, a obične između 30 i 80 KM, dok je metar svile najmanje 50 KM. Kada se tome dodaju usluge šivenja i razni detalji, haljine u konačnici nerijetko prelaze iznos od 400 KM.</p><h2>Cipele i torbe</h2><p>Iako se u buticima mogu pronaći haljine od 150 KM, kako nam je rečeno u jednom modnom ateljeu u Mostaru, djevojke najčešće biraju modele čiji je raspon cijena između 300 i 500 KM, a ima i onih koje iskeširaju 1.000 maraka. Uz haljine je neizostavna i kupovina modnih dodataka, poput cipela i torbica, što skupa košta najmanje 100 KM.</p><p>Odijela za mladiće se prodaju po cijeni od 350 KM pa naviše, košulje su od 50 pa preko 100 KM, dok je cijena kravate nerijetko 50 KM, a cipele su najmanje 100 KM.</p><h2>Košulja, šišanje...</h2><p>Iako mnogi butici imaju posebne ponude za maturante, u okviru kojih se odijelo s košuljom i kravatom prodaje po cijeni od 255 KM, kada se tome pridodaju cipele te šišanje i brijanje, ali i kozmetički tretmani, opremanje maturanta ne može proći bez, najmanje, 400 KM.</p><p>Usluge friziranja i šminkanja su, također, skuplje u odnosu na prošlu godinu. Svečane frizure su između 25 i 50 KM, a šminkanje od 50 do 100 maraka.</p>

Djevojke biraju haljine čiji je raspon cijena od 300 do 500 KM, a ima i onih koje iskeširaju 1.000 maraka

Maturske zabave: Događaj koji postaje luksuz

Jezive fotografije iz Mostara: Slupani automobili, ima više povrijeđenih!

Temperaturni šokovi već ostavljaju trag na prinosima: Narod voće i povrće kupuje za marku

Pokrenut proces zaštite oznake porijekla: Maslinovo ulje na putu do brenda "Zlatne kapi"

Gradonačelnik Čapljine i njegov pomoćnik negirali krivicu

Na mostarskim Šehitlucima odata počast komandantu Arifu Pašaliću

Video / Prevažan trenutak za Mostar: Probijen tunel Novi

Čović o izmjenama Izbornog zakona: Vjerujem da će se naći na prvoj radnoj sjednici Vijeća ministara

Čović: Sačuvat ćemo BiH od bilo kakvih djelovanja izvana

Jablanica: Iz korita Doljanke izvučeno tijelo 66-godišnjaka

Zbog višegodišnjih sudskih sporova: Odmarališta u Neumu 30 godina bez obnove

Nakon pomora pčela: Mostarski inspektori kontakirali Federalnu inspekciju

Pola miliona KM Aerodromu Mostar iz kantonalne kase

Mostarska Pedijatrija od danas počela s radom u novoj zgradi

Halil Subašić, direktor Zavoda, za "Avaz": Fond PIO je stabilan, prihodi u porastu

Kreativni Hercegovac svojim radovima pobudio veliki interes: Pomama za industrijskim lampama iz kućne radinosti Joze Solde

Novi udar na kućne budžete: Cijela plaća za maturu

Jezive fotografije iz Mostara: Slupani automobili, ima više povrijeđenih!

Temperaturni šokovi već ostavljaju trag na prinosima: Narod voće i povrće kupuje za marku

Pokrenut proces zaštite oznake porijekla: Maslinovo ulje na putu do brenda "Zlatne kapi"

Gradonačelnik Čapljine i njegov pomoćnik negirali krivicu

Na mostarskim Šehitlucima odata počast komandantu Arifu Pašaliću

Video / Prevažan trenutak za Mostar: Probijen tunel Novi

Čović o izmjenama Izbornog zakona: Vjerujem da će se naći na prvoj radnoj sjednici Vijeća ministara

Čović: Sačuvat ćemo BiH od bilo kakvih djelovanja izvana

Jablanica: Iz korita Doljanke izvučeno tijelo 66-godišnjaka

Zbog višegodišnjih sudskih sporova: Odmarališta u Neumu 30 godina bez obnove

Nakon pomora pčela: Mostarski inspektori kontakirali Federalnu inspekciju

Pola miliona KM Aerodromu Mostar iz kantonalne kase

Mostarska Pedijatrija od danas počela s radom u novoj zgradi

Halil Subašić, direktor Zavoda, za "Avaz": Fond PIO je stabilan, prihodi u porastu

Kreativni Hercegovac svojim radovima pobudio veliki interes: Pomama za industrijskim lampama iz kućne radinosti Joze Solde

Novi udar na kućne budžete: Cijela plaća za maturu