Dobrodošli na osvježenu verziju portala "Dnevnog avaza"
Švrakino Selo u srcu grada
Naselje nazvano po aginskoj porodici Švraka iz Hercegovine
Izgled Švrakinog Sela pedesetih godina prošlog stoljeća
FOTO: Arhiva
Naselje nazvano po aginskoj porodici Švraka iz Hercegovine

 

 

Još u davna vremena, kada je Sarajevo bilo kasaba, oko nje su se formirala sela i zaseoci koji su gravitirali prema kasabi. Stara varoš, kako se nekada zvala Baščaršija, bila je glavno trgovište za mještane Sarajeva, ali i okolnih sela i zaselaka. 
Ž4 = Lijep pogled 
Kada je ovu kotlinu, prema naredbi Osmanske imperije, zauzeo i osvojio Isa-beg Ishaković, počeo je temeljiti Sarajevo, a zbog dobrih trgovačkih uvjeta uporedo se razvijala i njegova okolina. Tako su oko Sarajeva nikli novi zaseoci, a sarajevske bogatije porodice počele su praviti ljetnikovce.
- Među tim selima i ljetnikovcima rodilo se i poznato Švrakino Selo na obroncima Trebevića. Omeđeno je Sarajevskim poljem i brdom Mojmilo, a s njega se pruža prelijep pogled na Sarajevsko polje. 
Švrakino selo dobilo je ime po porodici Švraka, koja je porijeklom iz Hercegovine. Krajem 17. stoljeća ova porodica se iz Glamoča raselila širom BiH, a dio je došao i u Sarajevo. Švrake su bile aginskog porijekla, poznate po bogatstvu i vojnom angažmanu. Tako se jedan od predaka Emira čelebije Sejida Muhameda efendije Švrake naselio u ovo mjesto i po njemu je cijeli lokalitet dobio naziv - priča arhitekt Mufid Garibija, dobar poznavalac historije našeg grada. 
Ž4 = Ugledni potomci 
Ugledni potomak ove porodice, Švrako efendija, bio je muftija sarajevski od 1764. do 1783. godije. Bio je učen čovjek, priznati Sarajlija i vakif. Osim u svom ljetnikovcu u današnjem Švrakinom Selu, živio je i na Bistriku, gdje je pored Bakarevića džamije napravio i uvakufio česmu koja se i danas zove po njemu. Obližnja ulica u kojoj je živio, danas poznata kao Hendina, zvala se Švrakin sokak sve do okupacije 1878. godine.
U toku posljednje agresije na BiH Švrakino Selo je graničilo s linijom agresorske vojske i pretrpjelo je velike ljudske gubitke.
Ž8 = A. NALO
Ž6 = Zvali ga i "Pavle Goranin"
U doba socijalističke Jugoslavije ovo naselje prozvano je "Pavle Goranin", prema istaknutom aktivisti NOB-a i narodnom heroju koji je rođen u Varaždinu, a cijeli život proveo je u Sarajevu. 
Ž6 = Brojni sokaci
Nijedno naselje oko Sarajeva nije u svom nazivu nosilo riječ "selo" osim Švrakino. Njegova urbanizacija počela je pedesetih godina prošlog stoljeća, a do sedamdesetih je zaokružena kao malo naselje isprepleteno sokacima. 

Još u davna vremena, kada je Sarajevo bilo kasaba, oko nje su se formirala sela i zaseoci koji su gravitirali prema kasabi. Stara varoš, kako se nekada zvala Baščaršija, bila je glavno trgovište za mještane Sarajeva, ali i okolnih sela i zaselaka. 

 

Lijep pogled 

 

Kada je ovu kotlinu, prema naredbi Osmanske imperije, zauzeo i osvojio Isa-beg Ishaković, počeo je temeljiti Sarajevo, a zbog dobrih trgovačkih uvjeta uporedo se razvijala i njegova okolina. Tako su oko Sarajeva nikli novi zaseoci, a sarajevske bogatije porodice počele su praviti ljetnikovce.

 

- Među tim selima i ljetnikovcima rodilo se i poznato Švrakino Selo na obroncima Trebevića. Omeđeno je Sarajevskim poljem i brdom Mojmilo, a s njega se pruža prelijep pogled na Sarajevsko polje. 

 

Švrakino selo dobilo je ime po porodici Švraka, koja je porijeklom iz Hercegovine. Krajem 17. stoljeća ova porodica se iz Glamoča raselila širom BiH, a dio je došao i u Sarajevo. Švrake su bile aginskog porijekla, poznate po bogatstvu i vojnom angažmanu. Tako se jedan od predaka Emira čelebije Sejida Muhameda efendije Švrake naselio u ovo mjesto i po njemu je cijeli lokalitet dobio naziv - priča arhitekt Mufid Garibija, dobar poznavalac historije našeg grada. 

 

Ugledni potomci 

 

Ugledni potomak ove porodice, Švrako efendija, bio je muftija sarajevski od 1764. do 1783. godije. Bio je učen čovjek, priznati Sarajlija i vakif. Osim u svom ljetnikovcu u današnjem Švrakinom Selu, živio je i na Bistriku, gdje je pored Bakarevića džamije napravio i uvakufio česmu koja se i danas zove po njemu. Obližnja ulica u kojoj je živio, danas poznata kao Hendina, zvala se Švrakin sokak sve do okupacije 1878. godine.

 

U toku posljednje agresije na BiH Švrakino Selo je graničilo s linijom agresorske vojske i pretrpjelo je velike ljudske gubitke.

 

 

Zvali ga i "Pavle Goranin"

 

U doba socijalističke Jugoslavije ovo naselje prozvano je "Pavle Goranin", prema istaknutom aktivisti NOB-a i narodnom heroju koji je rođen u Varaždinu, a cijeli život proveo je u Sarajevu. 

 

Brojni sokaci

 

Nijedno naselje oko Sarajeva nije u svom nazivu nosilo riječ "selo" osim Švrakino. Njegova urbanizacija počela je pedesetih godina prošlog stoljeća, a do sedamdesetih je zaokružena kao malo naselje isprepleteno sokacima. 

 

 

vijesti globus sport showbiz tehnologija i nauka  
Vlasnik autorskih prava Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo. ISSN 1840 - 3522. Kopiranje i prenos sadržaja samo uz pismenu dozvolu.
Dizajn i rješenje portala