PREDSJEDNIČKI IZBORI

Nečuvena hajka na crnogorsku dijasporu

Predlažemo da dijaspori "nataknete nanogice", i da na taj način kontroliše svako pomjeranje dijaspore

Crnogorska javnost zgrožena odnosom prema dijaspori. A. Bajramović

Dijana Pajković / AntenaM

1.4.2023

Crnogorska, ali i evropska javnost je zgrožena načinom ponašanja državnih organa prema svojoj, jednoj od najbrojnijih i najodanijih dijaspora u svijetu.

Kao što je već objavljeno, Ministarstvo vanjskih poslova (MVP), kojim koordinira premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, poslalo je svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore dopis u kojem upozoravaju da će biti strogo kažnjivo svako organizovanje i pomaganje dijaspori da dođe da glasa. 

Prijetnje dijaspori

A upravo je pomoć crnogorskim državljanima, pored predstavljanja države u inostranstvu, glavni zadatak diplomatsko-konzularnih predstavništava. Nakon ovog poziva, uslijedile su i prijetnje v.d. pomoćnika direktora Uprave za dijasporu Arbena Jakupija da dijaspora ne dolazi na glasanje, jer će u protivnom snositi posljedice, koje će se manifestovati oduzimanjem crnogorskog državljanstva. U ovu nečuvenu hajku su se uključili i CDT, CEMI, ljudi na društvenim mrežima i sada još, kao izraz mržnje i podjela, i u ličnim kontaktima. Za svaku državu je njena dijaspora od neprocjenljive važnosti, nenadmašni kapacitet znanja pojedinaca, koji bi svojim znanjem, prijedlozima i savjetima znatno pomogli svoju državu. Svaka država se trudi održati dobre, partnerske i prijateljske odnose sa svojom dijasporom, osim crnogorske.

Tako se Roman Jakič, bivši poslanik Evropskog parlamenta i slovenački ministar oddbrane pita: Ko se boji crnogorske dijaspore i njenog glasa, a država Luksemburg, kao demokratična i civilizovana država, ignoriše pozive CDT da obavještava državu o broju crnogorskih državljana u toj zemlji. Luksemburg demokratski i evropski štiti ljude, koji svojim znanjem i radom doprinose prosperitetu njihove države, štiti ih od svojih matičnih država. Apsurdno ali istinito, Crna Goro!

Uskraćivanje Ustavom garantovanih prava

Ovakvo ponašanje ne spada u evropske vrijednosti, o kojem govore naši političari, naprotiv spada u uskraćivanje Ustavom garantovanih prava.

Poslanik Slaven Radunović ide i korak dalje pa kaže da dijaspora čini štetu Crnoj Gori jer, kao poreski obveznici, plaćaju porez na nekretnine kao državljani po nižoj poreskoj stopi, a morali bi ga po njegovom "mišljenju" plaćati kao stranci. Nonsens! Bolje bi bilo da "parlamentarna većina" istraži vlasništvo i ulogu stranaca u medijskom prostoru Crne Gore, na čemu insistira Evropska unija, nego što stvara utisak da dijaspora nešto otima Crnoj Gori.

No, kada smo već kod toga, treba naglasiti da predsjednik (nelegitimne) Vlade dijeli "ekonomska državljanstva" (po 300 godišnje), najviše državljanima Rusije, Libana, Egipta i Pakistana, iako je EU savjetovala ukidanje te prakse, što je ministar Damjanović odbio. Dakle, mi ne znamo ko su ti ljudi koji se naseljavaju na teritoriju CG, da li je taj novac zakonito stečen ili su to kriminalci s kriminalnim novcem koji će se stacionirati u CG i tu započeti "miran život". To je doduše navedeno kao uslov za provjeru investitora, ali jasno je da su tu moguće razne špekulacije. Gdje su ti ljudi uložili kapital, šta su i koliko svojim dolaskom doprinijeli Crnoj Gori. Do sada nije prijavljen nijedan projekat za ulaganje u prerađivačku i poljoprivrednu industriju.

Kako stranci dobijaju državljanstvo Crne Gore

Stranac može dobiti crnogorsko državljanstvo kupovinom apartmana u kondo-hotelu ili hotelu koji je po mješovitom modelu poslovanja, a koji su na listi razvojnih projekata Vlade. To se računa kao investicija za koju se može dobiti crnogorski pasoš. Razlika između kondo i mješovitog hotela je u tome što vlasnici apartmana u kondo hotelu moraju staviti apartman u hotelu na raspolaganje za izdavanje 10 mjeseci godišnje, a u mješovitom modelu poslovanja, izdavanje je na dobrovoljnoj osnovi. Apartman mora ostati u vlasništvu investitora šest mjeseci, a onda ga može prodati, a državljanstvo mu ostaje. Dakle, stranac dobija državljanstvo kupovinom apartmana, koji izdaje na dobrovoljnoj osnovi, odnosno ne mora da ga izdaje, već može da živi u njemu. Pored glavnog podnosioca zahtjeva, državljanstvo dobijaju i najbliži rođaci: supružnik, djeca mlađa od 26 godina, roditelji stariji od 65 godina. Prirodnim priraštajem će se taj broj mijenjati, što će neminovno dovesti do smanjenja broja nacionalnih Crnogoraca, a povećanja broja drugih nacionalnih državljana.

Iz informacije MUP-a o odobrenju ekonomskih državljanstava za period: 2020., 2021. i do maja 2022., proizilazi da je u vrijeme "parlamentarne većine" odobreno 279 državljanstava za investitore i 655 za članova njihovih porodica. Ukupno: 934. No, to nije sve. Još 522 zahtjeva investitora i 370 članova njihovih porodica (u maju 2022.) bilo je u proceduri za dobijanje državljanstva. Ta procedura je završena tokom 2022., što znači da smo dobili još: 892 novih državljana, što korespondira s brojem dodatnih glasača. Taj broj se slaže s povećanim brojem glasača, 1.500, koji se u međuvremenu pojavio, dakle, nisu to glasači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom, već ekonomskim državljanstvom. I ti "uvezeni državljani" će glasati za "parlamentarnu većinu"... Dug je za vraćanje! Zato treba izbaciti dijasporu iz biračkog spiska i plan bi uspio!

"Uvezeni državljani"

Ali tu nije u pitanju samo biračko pravo. Kao državljani CG "uvezeni državljani" imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i na školovanje svoje djece. Dakle, oni su pravi trošak CG, a ne dijaspora. Svaki zdravstveni pregled CG naplati od dijaspore, odnosno. od zdravstvenih fondova država iz kojih dolaze. To znači da CG od dijaspore nema štete, već samo koristi, jer dijaspora sav svoj novac ulaže i troši u CG. Analizirajući način dobijanja državljanstva, dolazimo do zaključka, da je dijaspora više doprinijela Crnoj Gori od "uvezenih državljana" ili je makar manje štetila. A da ne govorimo da ovi državljani nisu u obavezi da znaju crnogorski jezik, što je u praksa u EU.

Drugo: Vlada svjesno se krši zakon po kojem je u CG zabranjeno dvojno državljanstvo. To znači da su se "uvezeni državljani" morali odreći svom prethodnom državljanstvu i matičnoj državi, da bi dobili crnogorsko.

Da rezimiramo: za crnogorsko državljanstvo stranac ne mora imati dozvolu boravka u CG i ne mora živjeti u Crnoj Gori, kao državljan dobija sve potrebne papire i ako živi u CG, ima pravo glasa na izborima. A dijaspori, koja je rođena u CG, koja tu ima roditelje, braću i sestre, grobove svojih predaka, se to pravo uskraćuje. Dakle, "uvezeni državljan" ima veće pravo u državi, uključujući i pravo glasanja. Jasno je da se to pravo dijaspori uskraćuje iz političkih razloga, što predstavlja kršenje Ustava.

Ostvarivanje biračkog prava

Naši "veleumnici" su osmislili sintagmu: Dijaspora svoje biračko pravo ostvaruje u zemljama u kojima trenutno boravi.

Postavlja se pitanje: na osnovu čega oni to tvrde, gdje su dokazi za to i kakve to ima veze sa ostvarivanjem biračkog prava u CG. Obično biračko pravo korespondira s državljanstvom, a svaka država to pitanje uredjuje po načinu koji je za nju najprihvatljiviji. Zato dijaspori, koja je trenutno na radu u drugoj državi je svejedno ko je na vlasti, oni su tu privremeno, a nije im svejedno ko vodi njihovu matičnu državu, jer namjeravaju tu živjeti, kada se steknu uslovi za to, prije svega materijalni. Čak i ako ima to pravo, dijaspora ga rijetko koristi. No, po Zakonu o biračkom spisku, ugodnosti koje su crnogorski državljani dobili u inostranstvu (biračko pravo), ne isključuje to pravo u matičnoj državi. I ne mogu "uvezeni državljani" imati veće pravo u CG od državljana, koji su to pravo stekli rođenjem.

Kako dijasporu "izbaciti" sa biračkog spiska

I sada, trenutno najaktuelnije pitanje u CG, kako dijasporu "izbaciti" iz biračkog spiska. Prijedlozi su razni. No najveći "biser" smo čuli na TV kada je predstavnica CEMI-ja predložila da se provjera boravka dijaspore vrši na način da se ide po kućama, po principu "od vrata do vrata" da se kontrolišu državljani CG. Ili još jedan prijedlog, također od CEMI-ja: da se državljani CG svaka dva mjeseca javljaju MUP-u CG da su svi sigurni da je dijaspora u CG. Pitamo CEMI: gdje ste čuli i vidjeli tu praksu? To je najveće kršenje prava ljudi, po tim vašim izjavama nama nije jasno kako vi uopšte možete da obavljate posao koji obavljate. Vi bi ljude pratili, dolazili na prag od kuće, slali ih na neke ispovijedi gdje se trenutno nalaze. Pitamo se: s kojim pravom, da li se tu radi o kriminalcima ili državljanima CG, da li su ti ljudi kriminalci, lopovi, dileri droge, da su pod takvom prismotrom.

Evo da slika bude potpuna. Predlažemo da dijaspori "nataknete nanogice", i da na taj način kontroliše svako pomjeranje dijaspore. Tako ćete u svakom momentu znati gdje se nalazi crnogorska dijaspora.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.