Prijedlog Hrvatske
Prijedlog za novu EU strategiju prema BiH
FOTO: Avaz
Prijedlog za novu EU strategiju prema BiH

Dopisnik Radija Slobodna Evropa u Briselu imao je uvid u dokument koji predstavlja prijedlog Hrvatske za formulisanje nove politike EU prema Bosni i Hercegovini.
Predloženi dokument će konačnu formu dobiti na sastanku Vijeća ministara EU 14. aprila.
U dokumentu se navodi da su nedavni događaji u BiH zabrinuli Evropsku uniju i naglasili potrebu za direktnom akcijom, što je razmatrano na sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova 10. februara.
U interesu je svih članica Evropske unije da održe stabilnost u regionu i promovišu politku proširenja Evropske unije. Većina građana i dalje podržava evropsku perspektivu u BiH i smatra je jedinim načinom da se zemlja usmjeri na pravi put, tako da je neophodna hitna akcija evropskih institucija i država članica Evropske unije.
Poseban pristup za proces integracije BiH je ključan. Trebalo bi da bude takav da ohabri građane BiH da zatraže promjene koje će im poboljšati život.
Fundamentalna logika novog pristupa je u uslovnoj ponudi za članstvo u Evropskoj uniji - stepen napretka BiH u integracionom procesu bi trebao biti direktno povezan sa napretkom unutrašnje politike i efikasnosti administracije.
Također, predložena metodologija bi trebala omogućiti okvir za buduće članstvo u EU, jasan i strukturiran proces, sa preciziranim aktivnostima koje treba ispuniti i koje bi uključile sveobuhvatnu reformu državnih institucija i osigurale kombinovanje procesa jačanja države sa evropskim integracijama.
To bi omogućilo predstavljanje novih ideja i šire konsultacije po pitanju ustavne reforme među relevantnim stranama, kao i potrebnu koordinaciju i mehanizam za donošenje odluka, ne samo vezanih za evropske poslove, nego i da osiguraju funkcionalnu državu.
Dinamika tog procesa bi omogućila pokretanje reformi i osigurala osviještenost javnosti kada je u pitanju agenda EU. Obzirom na okolnosti, logično je pretpostaviti da će proces trajati duži vremenski period. Sve aktivnosti bi također trebalo koordinirati sa međunarodnim finansijskim institucijama.
Ovaj pristup bi sadržavao dva paralelna procesa - posebno uređen pristupni proces za BiH BiH se suočava sa posebnim okolnostima, uključujući komplikovanu noviju historiju. Umjesto da se rješavanje ovih problema smatra preduvjetom za početak pristupnog procesa, proces bi trebalo da se gleda kao način za rješavanje individualnih prepreka.
Evropska komisija bi trebala imati vodeću ulogu u kreiranju novog pristupnog procesa, koji bi omogućio BiH poseban kandidatski status. Poseban je zbog posebnih okolnosti i izazova koji bi se rješavali na terenu, kao i zbog posebnog sadržaja ponude EU.
Odobravanje posebnog statusa kandidata BiH bi građanima osiguralo veći stepen sigurnosti po pitanju evropske budućnosti zemlje, što bi konačno ohrabrilo građane da pojačaju pritisak na političke lidere.
To bi također pojačalo učinkovitost komunikacijskih strategija EU u BiH, koje su neophodne za uspjeh ovog procesa. Ovaj kompletan krovni proces bi se mogao sastojati od dvije faze: pretpristupne i pristupne faze.
Specifična pretpristupna faza, koja bi počela definiranjem Okvira za pregovore, bi bila vid specijalnog testiranja ili inventara ustavnog i administrativnih sistema u BiH, kroz definiranje zadataka za uspostavljanje centralnih zajedničkih institucija koje bi bile ključne za uspješan pristupni proces pod vodstvom Evropske komisije.
Također bi uključivao definiranje komunikacijskih kanala između BiH i Evropske komisije. Pitanja kao što su mogući ustavni izazovi, izborni zakon i implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH", kojima se zemlje inače bave u poglavljima 23 i 24, bi mogli biti dio šireg procesa koji bi doveo do budućeg članstva u EU.
Komisija je već uspješno izmijenila svoju metodologiju u procesu pregovaranja u slučaju Hrvatske, koja je zahvaljujući prethodnim iskustvima, pregovarala pod drugim uslovima i pravilima od zemalja koje su se ranije priključile EU. Taj model je dodatno izmijenjen za Crnu Goru.
Konačno, u slučaju Srbije, normalizacija odnosa sa Kosovom nije tretirana kao uvjet za početak pristupnih pregovora, već kao otvoren proces koji će biti finaliziran tokom samog pristupnog procesa.
Taj je pristup otvorio put za pronalaženje rješenja za problem i normalizaciju odnosa, čime je Srbija postavljena na evropski put. Ako slijedimo istu logiku, sveukupni proces koji bi se fokusirao na otvorena pitanja specifična za BiH bi mogao biti redefiniran.
Drugo - sinhronizirana pomoć i suradnja. Postoje najmanje četiri kanala kroz koja BiH već prima pomoć ili surađuje sa drugim zemljama i institucijama.
IPA fondovi i razvojna pomoć. Kako se BiH suočava sa ekonomskom nestabilnosti, koja se reflektira na sve podjeljenije i polarizovanije društvo, tako se povećava i značaj tehničke i finansijske podrške. Garantovani IPA fondovi su veoma bitni, da bi omogućili ekonomsku i društvenu modernizaciju društva, i trebalo bi da idu ruku pod ruku sa procesom postepenih evropskih integracija, kao i bilateralna razvojna pomoć.
Neophodan je i fokus na specifične projekte sa vidljivim rezultatima za stabilizaciju, socijalnu inkluziju i ekonomski razvoj. Kako je razvojna pomoć za BiH varirala posljednjih deset godina, ostatak planiranog iznosa bi trebalo da bude pažljivo analiziran i iskorišten. Bilateralna, kao i pomoć EU, bi trebala biti sinhronizirana i komplementarna da bi se izbjegla preklapanja.
Komplementarnost i fleksibilnost bilateralne pomoći i partnerstva sa državnim institucijama na svim nivoima vlasti bi trebala omogućiti koordinirano i efikasno iskorištavanje dostupnih resursa. Nevladine organizacije bi trebale implementirati dio razvojne pomoći da bi se kreiralo dobro informisano i proaktivno građansko društvo koje bi pomagalo u postepenoj transformaciji BiH društva.
Drugo - Prekogranični i "twinning light" projekti. Projekti se moraju fokusirati na određene sektore, prvenstveno ekonomski razvoj kroz infrastrukturalne i energetske projekte, kao i kroz društvenu povezanost. "Twinning light" projekti omogućavaju institucijama zemalja članica EU da podijele svoje najbolje prakse na fokusiran i fleksibilan način sa administracijom u BiH.
Treće - Prijenos znanja i iskustva. Bilateralna tehnička pomoć bi trebala biti omogućena u kontinuitetu, a komunikacijski kanali otvoreni između zemalja članica EU i BiH. Takva intenzivna komunikacija bi doprinjela izgradnji samopouzdanja i promovisanja evropskih vrijednosti.
Trebalo bi napraviti razliku između općih problema i specifičnih za resorna ministarstva, i konstantno prilagođavati pomoć preustrojenim institucijama. Horizontalni prijenos je neophodan za građanska udruženja – poduzetništvo, obrazovanje i nevladine organizacije.
Četvrto - Međunarodne finansijske institucije. To uključuje Međunarodni monetarni fond, Svjetsku banku, ali i Evropsku banku za obnovu i razvoj i Evropsku investicionu banku. Koordinacijom i sinhronizacijom ove pomoći bila bi kreirana sinergija koja bi značajno utjecala na učinkovitost projekata i uvećala bi njihov utjecaj u BiH društvu i među političkim, poslovnim, naučnim i kulturnim elitama istoga.
Potencijalni koordinator ovih aktivnosti bi mogla biti Delegacija Evropske unije u BiH. Koordinirani napori bi trebali biti fokusirani na definirane kriterije za pretpristupni/pristupni proces, navodi se u dokumentu. 

Dopisnik Radija Slobodna Evropa u Briselu imao je uvid u dokument koji predstavlja prijedlog Hrvatske za formulisanje nove politike EU prema Bosni i Hercegovini.

 

Predloženi dokument će konačnu formu dobiti na sastanku Vijeća ministara EU 14. aprila.

 

U dokumentu se navodi da su nedavni događaji u BiH zabrinuli Evropsku uniju i naglasili potrebu za direktnom akcijom, što je razmatrano na sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova 10. februara.

 

U interesu je svih članica Evropske unije da održe stabilnost u regionu i promovišu politku proširenja Evropske unije. Većina građana i dalje podržava evropsku perspektivu u BiH i smatra je jedinim načinom da se zemlja usmjeri na pravi put, tako da je neophodna hitna akcija evropskih institucija i država članica Evropske unije.

 

Poseban pristup za proces integracije BiH je ključan. Trebalo bi da bude takav da ohabri građane BiH da zatraže promjene koje će im poboljšati život.

 

Fundamentalna logika novog pristupa je u uslovnoj ponudi za članstvo u Evropskoj uniji - stepen napretka BiH u integracionom procesu bi trebao biti direktno povezan sa napretkom unutrašnje politike i efikasnosti administracije.

 

Također, predložena metodologija bi trebala omogućiti okvir za buduće članstvo u EU, jasan i strukturiran proces, sa preciziranim aktivnostima koje treba ispuniti i koje bi uključile sveobuhvatnu reformu državnih institucija i osigurale kombinovanje procesa jačanja države sa evropskim integracijama.

 

To bi omogućilo predstavljanje novih ideja i šire konsultacije po pitanju ustavne reforme među relevantnim stranama, kao i potrebnu koordinaciju i mehanizam za donošenje odluka, ne samo vezanih za evropske poslove, nego i da osiguraju funkcionalnu državu.

 

Dinamika tog procesa bi omogućila pokretanje reformi i osigurala osviještenost javnosti kada je u pitanju agenda EU. Obzirom na okolnosti, logično je pretpostaviti da će proces trajati duži vremenski period. Sve aktivnosti bi također trebalo koordinirati sa međunarodnim finansijskim institucijama.

 

Ovaj pristup bi sadržavao dva paralelna procesa - posebno uređen pristupni proces za BiH BiH se suočava sa posebnim okolnostima, uključujući komplikovanu noviju historiju. Umjesto da se rješavanje ovih problema smatra preduvjetom za početak pristupnog procesa, proces bi trebalo da se gleda kao način za rješavanje individualnih prepreka.

 

Evropska komisija bi trebala imati vodeću ulogu u kreiranju novog pristupnog procesa, koji bi omogućio BiH poseban kandidatski status. Poseban je zbog posebnih okolnosti i izazova koji bi se rješavali na terenu, kao i zbog posebnog sadržaja ponude EU.

 

Odobravanje posebnog statusa kandidata BiH bi građanima osiguralo veći stepen sigurnosti po pitanju evropske budućnosti zemlje, što bi konačno ohrabrilo građane da pojačaju pritisak na političke lidere.

 

To bi također pojačalo učinkovitost komunikacijskih strategija EU u BiH, koje su neophodne za uspjeh ovog procesa. Ovaj kompletan krovni proces bi se mogao sastojati od dvije faze: pretpristupne i pristupne faze.

 

Specifična pretpristupna faza, koja bi počela definiranjem Okvira za pregovore, bi bila vid specijalnog testiranja ili inventara ustavnog i administrativnih sistema u BiH, kroz definiranje zadataka za uspostavljanje centralnih zajedničkih institucija koje bi bile ključne za uspješan pristupni proces pod vodstvom Evropske komisije.

 

Također bi uključivao definiranje komunikacijskih kanala između BiH i Evropske komisije. Pitanja kao što su mogući ustavni izazovi, izborni zakon i implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci protiv BiH", kojima se zemlje inače bave u poglavljima 23 i 24, bi mogli biti dio šireg procesa koji bi doveo do budućeg članstva u EU.

 

Komisija je već uspješno izmijenila svoju metodologiju u procesu pregovaranja u slučaju Hrvatske, koja je zahvaljujući prethodnim iskustvima, pregovarala pod drugim uslovima i pravilima od zemalja koje su se ranije priključile EU. Taj model je dodatno izmijenjen za Crnu Goru.

 

Konačno, u slučaju Srbije, normalizacija odnosa sa Kosovom nije tretirana kao uvjet za početak pristupnih pregovora, već kao otvoren proces koji će biti finaliziran tokom samog pristupnog procesa.

 

Taj je pristup otvorio put za pronalaženje rješenja za problem i normalizaciju odnosa, čime je Srbija postavljena na evropski put. Ako slijedimo istu logiku, sveukupni proces koji bi se fokusirao na otvorena pitanja specifična za BiH bi mogao biti redefiniran.

 

Drugo - sinhronizirana pomoć i suradnja. Postoje najmanje četiri kanala kroz koja BiH već prima pomoć ili surađuje sa drugim zemljama i institucijama.

 

IPA fondovi i razvojna pomoć. Kako se BiH suočava sa ekonomskom nestabilnosti, koja se reflektira na sve podjeljenije i polarizovanije društvo, tako se povećava i značaj tehničke i finansijske podrške. Garantovani IPA fondovi su veoma bitni, da bi omogućili ekonomsku i društvenu modernizaciju društva, i trebalo bi da idu ruku pod ruku sa procesom postepenih evropskih integracija, kao i bilateralna razvojna pomoć.

 

Neophodan je i fokus na specifične projekte sa vidljivim rezultatima za stabilizaciju, socijalnu inkluziju i ekonomski razvoj. Kako je razvojna pomoć za BiH varirala posljednjih deset godina, ostatak planiranog iznosa bi trebalo da bude pažljivo analiziran i iskorišten. Bilateralna, kao i pomoć EU, bi trebala biti sinhronizirana i komplementarna da bi se izbjegla preklapanja.

 

Komplementarnost i fleksibilnost bilateralne pomoći i partnerstva sa državnim institucijama na svim nivoima vlasti bi trebala omogućiti koordinirano i efikasno iskorištavanje dostupnih resursa. Nevladine organizacije bi trebale implementirati dio razvojne pomoći da bi se kreiralo dobro informisano i proaktivno građansko društvo koje bi pomagalo u postepenoj transformaciji BiH društva.

 

Drugo - Prekogranični i "twinning light" projekti. Projekti se moraju fokusirati na određene sektore, prvenstveno ekonomski razvoj kroz infrastrukturalne i energetske projekte, kao i kroz društvenu povezanost. "Twinning light" projekti omogućavaju institucijama zemalja članica EU da podijele svoje najbolje prakse na fokusiran i fleksibilan način sa administracijom u BiH.

 

Treće - Prijenos znanja i iskustva. Bilateralna tehnička pomoć bi trebala biti omogućena u kontinuitetu, a komunikacijski kanali otvoreni između zemalja članica EU i BiH. Takva intenzivna komunikacija bi doprinjela izgradnji samopouzdanja i promovisanja evropskih vrijednosti.

 

Trebalo bi napraviti razliku između općih problema i specifičnih za resorna ministarstva, i konstantno prilagođavati pomoć preustrojenim institucijama. Horizontalni prijenos je neophodan za građanska udruženja – poduzetništvo, obrazovanje i nevladine organizacije.

 

Četvrto - Međunarodne finansijske institucije. To uključuje Međunarodni monetarni fond, Svjetsku banku, ali i Evropsku banku za obnovu i razvoj i Evropsku investicionu banku. Koordinacijom i sinhronizacijom ove pomoći bila bi kreirana sinergija koja bi značajno utjecala na učinkovitost projekata i uvećala bi njihov utjecaj u BiH društvu i među političkim, poslovnim, naučnim i kulturnim elitama istoga.

 

Potencijalni koordinator ovih aktivnosti bi mogla biti Delegacija Evropske unije u BiH. Koordinirani napori bi trebali biti fokusirani na definirane kriterije za pretpristupni/pristupni proces, navodi se u dokumentu. 

vijesti globus sport showbiz tehnologija i nauka  
Vlasnik autorskih prava Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo. ISSN 1840 - 3522. Kopiranje i prenos sadržaja samo uz pismenu dozvolu.
Dizajn i rješenje portala