Odluka Uredničkog kolegija "Dnevnog avaza"
Blagovčanin i Sorensen ličnosti 2012. godine
FOTO: Avaz
Blagovčanin i Sorensen ličnosti 2012. godine

 

Urednički kolegij "Dnevnog avaza" odlučio je na svečanoj sjednici o dodjeli tradicionalne nagrade "Avazov zmaj" za najbolju domaću i stranu ličnost godine. Za 2012. godinu ova značajna priznanja otišla su u ruke Srđana Blagovčanina, direktora "Transparency Internationala BiH", i to za domaću ličnost 2012., te ambasadoru Peteru Sorensenu, šefu Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnom predstavniku EU, za stranu ličnost 2012.

Urednički kolegij najtiražnijeg i najutjecajnijeg lista u BiH ocijenio je da su Blagovčanin i Sorensen ličnosti koje su svojim angažmanom i liderstvom institucija koje predvode, zaslužile prestižno priznanje, koje je proteklih godina dodjeljivano mnogim poznatim i uglednim domaćih i svjetskim ličnostima.

Nevladin sektor

Blagovčanin je, kao čelnik najznačajnije nevladine organizacije koja se bori protiv korupcije, iskazao veliku ustrajnost i principijelnost i u vrijeme kada vlasti nisu pokazivale razumijevanje i volju da i same pokrenu proces iskorjenjivanja korupcije u javnom i privatnom sektoru.

Rukovodeći organizacijom "Transparency International", Blagovčanin je pokazao kako nevladin sektor može ostvariti značajnu i vrlo konstruktivnu ulogu, a da ne bude interesno i politički vezan za bilo koji politički centar moći.

Ambasador Sorensen je, faktički, bez konkurencije strana ličnost 2012. godine, jednako kao što je i bez konkurencije kada je u pitanju doprinos evropskom putu BiH.

Sorensen je proaktivnim pristupom demonstrirao politiku približavanja Evropske unije bh. građanima i društvu. Da je proteklih godina imao na vlasti sagovornike koji su radili slično, država bi sigurno ostvarila i snažniji napredak. Ovako, Sorensen je iskazao veliku ličnu predanost te je uspostavio kontakte s liderima od kojih se očekuje da donesu ključne odluke o evropskom putu BiH.

Osim Blagovčanina i Sorensena, u konkurenciji za prestižno priznanje "Avazov zmaj" bile su brojne domaće i strane ugledne i uspješne ličnosti. Između ostalih i Ivica Osim, legendarni nogometni stručnjak, koji je, kao čelnih Nogometnog saveza BiH, u velikoj krizi stabilizirao bh. nogomet, a potom poziciju prepustio mlađima.

U konkurenciji je bio i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić. Pod njegovim liderstvom, Savez za bolju budućnost BiH prerastao je iz konstruktivne opozicije u vrlo respektabilan politički faktor. Inicijativa ove stranke da se otkriju imena poreznih dužnika dovela je do šokantnih saznanja o milijardama narodnog novca koji se beskamatno daje omiljenim stranačkim tajkunima. SBB BiH je, također, zaustavio pokušaj Sulejmana Tihića da se uopće ne održe lokalni izbori u Srebrenici pa su Bošnjaci, zahvaljujući SBB-u, dobili svog načelnika.   

U šestorku u Vijeću ministara BiH Radončić je unio novi duh, a u Ministarstvu sigurnosti već se gradi društveni ambijent uspješnije borbe protiv korupcije i depolitizacije tog ministarstva. Najavljena lista borbe protiv korupcije tek će u 2013. dobiti na težini. Spisak dužnika Poreznoj upravi, spisak dužnika za PDV, spisak negativnih revizorskih izvještaja, spisak ratnih privatizacija i spisak enormnih dužnika bankama, osnov su buduće borbe protiv sistemske korupcije.

Među imenima koja su konkurirala za "Avazovo" priznanje je i reditelj Haris Pašović, koji je vanserijskom instalacijom sarajevskih crvenih stolica podsjetio cijelu planetu na 20. godišnjicu početka agresije.

Džeko i Bolt

Njegova kolegica iz branše Aida Begić kupila je cijele godine nagrade na festivalima, a arheolog i historičar Enver Imamović svojim romanom o Ajvaz-dedi privukao je veliku pažnju. Bosanskohercegovački nogometaš Edin Džeko, koji je osvojio titulu u Engleskoj, i košarkaš Mirza Teletević, koji je ostvario transfer u NBA ligu i odveo BiH na još jedno veliko takmičenje, također su bili u konkurenciji. Osim toga, u konkurenciji za nagradu bili su i Almir Džuvo, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), državni premijer Vjekoslav Bevanda, direktor Državne agencije za istrage i zaštitu BiH Goran Zubac te direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula.

Među stranim ličnostima koje su bile u konkurenciji za nagradu, bili su crnogorski premijer Milo Đukanović, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, turski premijer Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), švedski nogometaš Zlatan Ibrahimović, autor bestselera, te američki predsjednik Barak Obama (Barack), koji je osvojio drugi mandat u Bijeloj kući.

Osim njih, u konkurenciji su bili i Feliks Baumgartner, koji je zadivio svijet skokom sa skoro 40 kilometara visine, te atletičar Usain Bolt, obojica pomjerajući granice ljudskih sposobnosti.

 

Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TIBiH

 

Uporna borba protiv korupcije


Izvršni direktor "Transparency Internationala" u BiH (TIBiH) Srđan Blagovčanin, prema izboru "Dnevnog avaza", domaća je ličnost 2012. godine.  

Čovjek iz nevladinog sektora iza sebe je ostavio političare, sportiste, kulturne radnike... Prema iskazanoj energiji, odlučnosti i hrabrosti - sasvim zasluženo.

Imao hrabrosti

Za razliku od ranijih godina, ovog puta nema posebnog događaja na osnovu kojeg je Kolegij našeg lista donio odluku. Ono zbog čega je Blagovčanin zaslužio priznanje je ustrajna i bespoštedna borba protiv pošasti koja godinama izjeda bh. društvo - korupcije na svim nivoima, od šalterskih radnika do vrha države.

Kontinuirano praćenje rada, mahom državnih institucija, blagovremeno alarmiranje javnosti na otkrivene nepravilnosti, tačnije na krčmljenje narodnih para, zasluge su koje nisu mogle proći nezapaženo.

Bivše bh. vlasti, nespremne, nedovoljno hrabre, a često i same involvirane u nezakonitosti, već godinama nijemo posmatraju cvjetanje korupcije u našoj zemlji. Da nije nevladinog sektora, u kojem prednjači TIBiH i Blagovčanin na njegovom čelu, rana od ovog raka bila bi daleko veća.

Trebalo je dosta hrabrosti da se javno optuži političar, agencija ili ministarstvo da ne rade prema zakonu. Trebalo je hrabrosti da ih se optuži a da se ne razmišlja o posljedicama - osveti. Imao je to Blagovčanin. Mogla se u to bh. javnost bezbroj puta uvjeriti kroz njegove javne istupe.

Velika podrška

Iako se ponekada čini da bh. društvo često ne cijeni dovoljno ono što rade Blagovčanin i njemu slični, borcima protiv korupcije potrebna je podrška cijele zajednice. Posebno ako se zna da će 2013. u BiH, prema svim prognozama, a i prema onome što već odavno rade susjedna Srbija i Hrvatska, biti godina odlučne borbe protiv sistemske korupcije. To je uvjet da se brže zaputimo ka Evropskoj uniji, na kojem će Brisel odlučno insistirati.

Pored odlučne vlasti, preduvjet da se uspješno uhvatimo ukoštac s domaćim sanaderima je i jak, odlučan i nezavisan nevladin sektor, kao savjest društva.

Dok imamo ljude poput Blagovčanina, ne trebamo se brinuti za ishod bitke protiv korupcije i organiziranog kriminala. Trebamo ih samo podržati u onome što rade! (F. KARALIĆ)

 

Ambasador Peter Sorensen

 

Približio Evropu građanima BiH


Ambasador Evropske unije u BiH Peter Sorensen došao je u našu zemlju u vrijeme kada se iz Brisela očekivao signal ojačanog prisustva Unije i njene nove, aktivnije politike. Evropa je reformirala svoje vanjskopolitičke strukture, a izmjene u Delegaciji EU u Sarajevu bile su neka vrsta pilot-projekta osnaživanja i koordinacije zajedničke vanjske politike 27 država članica.

Direktni kontakt

Bosna i Hercegovina je, istovremeno, prolazila kroz najteži period političkih blokada od Dejtona do danas, uz rasplamsalu retoriku, razgranatu korupciju i političku učmalost. Stoga je Sorensenova misija, iako se radi o iskusnom diplomati, bila veliki izazov i utoliko važnija od bilo koje dosadašnje.

No, 2012. pokazala je da je naočiti danski diplomat apsolutno dorastao zadatku. Štaviše, njegova harizma i politička mudrost bile su pečat i garant da će Brisel od sada igrati mnogo konstruktivniju i učinkovitiju rolu u Bosni i Hercegovini, s jasnim, odlučnim stavovima i aktivnijim angažmanom.

Zahvaljujući uveliko i svojim sposobnostima direktnog kontakta i dobrog poznavanja situacije, Sorensen se nametnuo kao najvažniji i najpozitivniji međunarodni faktor u BiH. On je, zapravo - za razliku od ranijih specijalnih predstavnika EU u BiH (to su bili istovremeno i šefovi OHR-a) - osjetio i zajahao na snažnim valovima volje građana za evropskim integracijama, djelujući kao neka vrsta zastupnika onih 80 posto građana koji žele u EU pred domaćim političarima. Pritisak koji je Sorensen dodijelio liderima, nije bio rezultat vojne moći nego oslanjanja na demokratsku praksu Evrope kojoj stremimo.

Sorensen je shvatio o kakvom se potencijalu radi i uspostavio je kontakte i saradnju s liderima koji su spremni i žele ispoštovati takvu volju građana. No, Sorensen nije samo aktivno radio u BiH s ove strane veze Sarajevo - Brisel.

Njegov angažman osjetio se i u samom srcu EU, u institucijama u Briselu, gdje su, čini se, mnogo jasnije počeli shvatati situaciju, ključne probleme, nudeći i specifične instrumente za pomoć napretku BiH ka EU, među kojima su i strukturalni dijalog o pravosuđu te Mapa puta za podnošenje aplikacije.
 
Uporni medijator

Ambasador Sorensen aktivirao je i brojne potencijale velikog i brojnog predstavništva EU u BiH, čiji se angažman primjećuje daleko više nego ranije. Oni koji ga poznaju, kažu da djeluje kao vrstan i uporan medijator, koji sračunato i diplomatski bježi od teških riječi i javnih obračuna, koji bi ga doveli u poziciju nekakvog šoumena i gubernatora nad domaćim vlastima. Tako on demonstrira zajedničku politiku EU, ali i Sjedinjenih Američkih Država, da ključne političke odluke u našoj zemlji trebaju početi donositi njeni demokratski izabrani i legitimni lideri.

Nema nikakve sumnje da je ambasador Sorensen za kratko vrijeme stekao i povjerenje i poštovanje kako građana BiH, tako i njihovih političkih lidera. To je više nego dovoljno da početak svoje misije može smatrati vrlo uspješnim. Lansiranje BiH u orbitu bliže Evropskoj uniji na proljeće 2013. cilj je koji je, uz ovakvog ambasadora i specijalnog predstavnika EU, daleko bliži ostvarenju, na radost svih bh. građana.

Iskustvo iz regiona


Peter Ingeman Mosgard Sorensen (Ingemann Moesgaard) puno je ime ambasadora. Pravo je magistrirano na čuvenom Arhus univerzitetu u Danskoj. Tečno govori engleski, francuski i njemački, a veoma dobro govori i jezike naroda u BiH. Prije nego što je došao u Sarajevo, radio je i u drugim zemljama regiona, Srbiji, Makedoniji, obavljajući visoke funkcije. Rođen je 1967. godine, oženjen je i otac dvoje djece. (T. L.)

 

 

vijesti globus sport showbiz tehnologija i nauka  
Vlasnik autorskih prava Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo. ISSN 1840 - 3522. Kopiranje i prenos sadržaja samo uz pismenu dozvolu.
Dizajn i rješenje portala