NA DANAŠNJI DAN

Prije 133 godine umro Karlo Kolodi, autor Pinokija

Danas je četvrtak, 26. oktobar/listopad 2023. godine, do kraja godine preostalo je još 66 dana

Karlo Kolodi. radio1rock.bg

I.P./nadanasnjidan.net

26.10.2023

Na današnji dan 1890. godine, preminuo je italijanski književnik Karlo Kolodi (Carlo Collodi), autor jednog od najslavnijih likova dječije književnosti – lutka Pinokija.

Svoje najčuvenije djelo „Priča o lutku“, poznatije kao „Pinokijeve avanture“, počeo je pisati 1880. godine, a 1881. ga je objavljivao u nastavcima u prvom italijanskom časopisu za djecu „Il Giornale dei Bambini“. Priča o drvenom lutku Pinokiju koji oživi, a pri svakoj laži koju izgovori nos mu se poveća, već je u samim počecima zabilježila uspjeh kod publike. Međutim, ogroman uspjeh postiže tek nakon piščeve smrti, a i današnja djeca uživaju u avanturama simpatičnog lutka. Kolodijevo djelo je inspiriralo mnoge filmske reditelje, između ostalih i Volta Diznija (Walt Disney), za stvaranje brojnih filmskih priča.

1685. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati (Giuseppe Domenico Scarlatti), virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvene sonate u jednom stavu tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika, upotrebljavajući novu tehniku s briljantnim rezultatima. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i utjecao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.

1842. - Rođen ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirirajući se ratnim motivima. Posebno su zapažene njegove monumentalne kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog života i realistične studije tipova i pejzaža.

1854. - Rođen Ksaver Šandor Gjalski, pravnik, političar i hrvatski književnik, koji je ostao zabilježen kao prvi kritičar i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio. Vrhuncem njegovog stvaralaštva smatra se djelo „Pod starimi krovovi“ (1886.)

1863. - U Ženevi počela četverodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja, na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

1881. – Dogodio se najčuveniji revolveraški sukob Divljeg zapada: Obračun kod O.K. Corrala, između braće Erp i Doka Holideja (Doc Holliday), s jedne, te tzv. "Kauboja" predvođenih Ajkom Klantonom (Ike Clanton), s druge strane.

1893. - Rođen Miloš Crnjanski, srbijanski književnik i jedan od najvećih književnika i ekspresionističkih pjesnika 20. vijeka. Najpoznatija djela: poezija – “Lirika Itake”, “Sumatra”, Lament nad Beogradom”; pripovijetka “Priče o muškom”; romani – “Kap španske krvi”, “Dnevnik o Čarnojeviću” i “Seobe”.

1896. - U Adis Abebi potpisan mirovni sporazum Italije i Abisinije i priznata abisinijska nezavisnost.

1905. - Karlštadskim sporazumom Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina, predvođena kraljem Hakonom Sedmim.

1911. - U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika, predvođena doktorom Sun Jat Senom, kao privremenim predsjednikom.

1916. - Rođen francuski državnik Fransoa Miteran (François Mitterrand), koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske, ostavši na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije Francuske.

1942. - Rođen Zdenko Runjić, jedan od najznačajnijih hrvatskih kompozitora zabavne muzike 20. vijeka. Najveću saradnju ostvario je s Oliverom Dragojevićem za kojeg je napisao gotovo 200 pjesama, dok ih je ukupno napisao više od 700. Runjićeva pjesma "Galeb i ja" smatra se jednom od najljepših pjesama uopće na prostoru cijele naše regije, a njegova "Skalinada" postala je neslužbena himna grada Splita i cijele Dalmacije.

1947. - Rođena Hilari Rodam Klinton (Hillary Rodham Clinton), američka pravnica i političarka, supruga bivšeg predsjednika SAD Bila Klintona (Bill).

1949. - Rođen Zoran Slavnić, bivši jugoslavenski košarkaš i košarkaški trener. Igrao je na poziciji plejmejkera. Jedan je od prvih evropskih plejmejkera koji su unijeli dodatne driblinge pri vođenju lopte. Spada među najbolje igrače u historiji KK „Crvena zvezda“. Prvi je selektor košarkaške reprezentacije Srbije.

1952. - Rođen Lazar Ristovski, srbijanski glumac, reditelj i scenarist. Odigrao je više od 4000 pozorišnih predstava. Glumio je u više od 40 filmova, TV serija, TV drama, većinom u glavnim ulogama. Okušao se i kao redatelj i producent filma „Bijelo odijelo“. Poslije toga je kao producent napravio 10 filmova. Kao reditelj i producent snimio je i svoj drugi film „Bijeli lavovi“, 2011. godine.

Napisao je i dva romana; „Bijelo odijelo“ i „Kako sam dobio Oskara“, a vlasnik je producentske kuće “Zilion Film”.

1972. - Umro ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruirao još 1908., a 1913. prvi izgradio avion s više motora. Njegove velike letjelice proslavile su ga u Prvom svjetskom ratu, posebno avion "ilja muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Poslije emigriranja u SAD nastavio je da konstruira višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939., usavršavajući ih tokom Drugog svjetskog rata i poslije rata.

1976. - Generalna skupština UN-a jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte s Transkejom - vještačkom tvorevinom Južne Afrike.

1984. - Rođena Aleksandra Polina „Saša“ Koen (Alexandra Pauline "Sasha" Cohen), američka klizačica. Najviše uspeha imala je u sezoni 2003/04., osvojivši medalje na tri velika takmičenja: zlatnu medalju na "Gran priju" i srebrene medalje na Prvenstvu SAD i Svetskom prvenstvu u umjetničkom klizanju.

1994. - Izrael i Jordan potpisali sporazum, kojim je poslije 40 godina formalno okončano ratno stanje dviju susjednih zemalja.

2001. - Američki predsjednik DŽordž Buš (George Bush) potpisao Antiteroristički zakon, kojim se proširuju prava službi sigurnosti u prisluškivanju telefona i praćenju upotrebe interneta.

2007. - Umro Artur Kornberg (Arthur), američki biohemičar, nobelovac, zaslužan za sintezu DNK.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.