Veliku pažnju je privukla izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) koji je nakon posjete Kongu poručio "Ne pljački, ne balkanizaciji, ne ratu u Demokratskoj Republici Kongo". 

Ono što je najviše pažnje privuklo jeste upotreba izraza "balkanizacija" koji je u najmanju ruku uvredljiv za stanovnike Balkana.

Posjeta Kongu je dio turneje francuskog predsjednika po zapadnoj Africi u kojoj je namjeravao da se promovira navodno novi pristup Francuske prema njenim bivšim kolonijama.

U govoru u Parizu prije puta Makron je pozvao na izgradnju novog balansiranog odnosa sa Afrikom i reduciranje francuskog vojnog prisustva u zapadnoj Africi.

- Cilj ove nove ere je rasporediti našu sigurnosnu prisutnost u pristupu temeljenom na partnerstvu - rekao je Makron u govoru.

Osuda protiv pobune

U budućnosti će francuske vojne baze na kontinentu biti "upravljane" s lokalnim osobljem, rekao je francuski predsjednik, dok će u sljedećih nekoliko mjeseci doći do "vidljivog smanjenja" broja francuskih vojnika stacioniranih u Africi.

Tokom posjete Demokratskoj Republici Kongo, Makron je osudio grupu M23 koja vodi pobunu protiv države u istočnom dijelu, i za koju se smatra da uživa podršku susjedne Ruande.

- Ne pljački, ne balkanizaciji, ne ratu u Demokratskoj Republici Kongo. Francuska se nikada nije mirila sa fatalnošću historije, niti sa užasom rata - napisao je Makron na Twitteru.

Dok su sa jedne strane pozitivne namjere francuskog odmicanja od kolonijalnih tradicija u Africi, upotreba izraza balkanizacija govori da za Makrona svi dijelovi Evrope nisu baš jednaki.

Korištenje izraza balkanizacija je jedan od negativnih stereotipa vezanih za Balkan, od kojeg se savremena Evropa trebala već davno odmaći i osuditi ga kao dio balkanizma kojeg je u svojoj knjizi Imaginarni Balkan opisala bugarska historičarka Marija Todorova.

Naime, u knjizi Imaginarni Balkan, Todorova je tezu o orijentalizmu kako ju je uspostavio Edvard Said (Edward Said) prilagodila i primijenila na evropski pogled i stereotipe prema Balkanu, kao "evropskom drugom", gdje Evropa, njeni političari i intelektualci često sa prezirom gledaju na geografski dio Evrope, koji nije sasvim Evropa.

Stereotipna izjava

Dok se danas izrazi orijentalizma dočekuju "na nož" i oštro osuđuju, očito je da su i za najveće evropske demokratije izrazi balkanizma sasvim prihvatljivi da se koriste u svakodnevnom diskursu koji se onda u tom kontekstu može slobodno nazvati i neokolonijalnim.

Kako povjerovati da je iskrena želja Francuske da u okrilje kako se to voli reći evropske porodice primi države Zapadnog Balkana kada je za njenog predsjednika prigodno da "balkanizaciju" stavi između pljačke i rata.

Sam izraz balkanizacija je nastao u 19. stoljeću za nastanak niza manjih država na ruševinama prije svega Osmanskog carstva. Dakle, u 19. stoljeću balkanizacija je zapravo bila borba naroda Balkana za nacionalno oslobođenje. Izraz balkanizacija je ponovno dobio na popularnosti u vrijeme raspadanja Jugoslavije devedesetih godina.

Dakle, Makron je, pokušavajući se predstaviti kao prijatelj Konga u jednom izrazu pokazao da su za njega neki dijelovi Evrope još uvijek vezani za negativne stereotipe, a ne navodno ujedinjenu Evropu.