EKSTREMNA DESNICA

AfD u slobodnom padu?

U najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji samo 5,4 posto birača glasalo je za tu stranku

Lider AfD-a Tino Krupala. AFP

S. S. / DW

19.5.2022

Dva puta je za dlaku prešla cenzus, a jednom čak nije uspjela ni da pređe zacrtani prag – Alternativa za Njemačku (AfD) kao da je zaboravila kako da pobijedi na trima parlamentarnim izborima od početka 2022. U najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji samo 5,4 posto birača glasalo je za tu stranku. U Sarlandu ih je jedva bilo nešto više (5,7). A u Šlezvig-Holštajnu, AfD je čak podbacila na prepreci od pet posto sa osvojenih 4,4 posto glasova, piše DW.

U Šlezvig-Holštajnu, AfD je prvi put izletjela iz parlamenta

Ovo je bio prvi put da je AfD izletio iz jednog pokrajinskog parlamenta, nakon što je vrtoglavom brzinom ostvarivao uspjehe na izborima u svih 16 saveznih pokrajina od osnivanja 2013. godine. Na saveznim izborima 2017. čak je Alternativa za Njemačku je napredovala i postala najjača opoziciona frakcija sa 12,6 odsto. No, mnogi stručnjaci su sigurni da bi, zbog njenog trenutnog trenda opadanja, bilo preuranjeno klasifikovati stranku kao model koji se gasi.

To je za DW ocijenio i politikolog Manes Vajskirher. Iako je sve manji javni značaj pitanja migracija svakako nepovoljan za AfD, oni su sa lakoćom uspjeli da ponovo ostvare uspjeh na saveznim izborima 2021. godine. Rezultat 10,3 odsto, bio je kao i 2017. - dvocifren (12,6).

Lider stranke Tino Krupala nezadovoljan

U tom kontekstu, Vajskirher vjeruje da je preokret trenda moguć u bilo kom trenutku. Neka nova tema bi takođe mogla da ponovo srednjoročno ojača AfD, „na primjer, promjena javnog mnjenja o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine ili dugoročni ekonomski problemi", rekao je politikolog. U ovom trenutku, međutim, stranka se uglavnom bavi sama sobom.

Bio je "sve samo ne zadovoljan" rezultatom na pokrajinskim izborima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, kaže šef AfD-a Tino Krupala. Ipak, ostaje cilj: „želimo da postignemo dvocifrene rezultate i u starim saveznim državama”. U zapadnoj Njemačkoj, desničarski populisti nisu ni blizu tako jaki kao u istočnoj Njemačkoj.

Razlike između zapada i istoka su sve veće

Na teritoriji bivše DDR, AfD je sa rezultatima i preko 20 posto u nekim slučajevima, mnogo uticajniji. Sa stanovišta politikologa Manesa Vajskirhera, rezultati najnovijih državnih izbora, kao i saveznih izbora 2021, pokazuju prije svega jednu stvar - "da se razlike na relaciji zapad-istok u izbornoj snazi AfD-a čak povećavaju".

U starim saveznim državama, Alternativa za Njemačku nije pronašla efikasne strategije „za mobilizaciju glasova kada na dnevnom redu nije pitanje migracije". Pored jakih razlika između istoka i zapada, postoje i znatne i često zanemarene razlike na osovini sjever-jug, kaže stručnjak za AfD. Desničarski populisti na sjeveru znatno su slabiji i u novim i u starim saveznim pokrajinama nego na jugu.

Kontroverzna pitanja AfD-a: rat, korona...

Manes Vajskirher nije bio nimalo iznenađen što je AfD prvi put izbačen iz parlamenta na izborima u državi Šlezvig-Holštajn – „posebno ne u aktuelnom političkom kontekstu”. Politikolog aludira na ukrajinski rat koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin. Problem za AfD, u kojoj postoje tradicionalne struje koje ne kriju svoju blizinu Rusiji; i na paralelu sa ljevičarkom Marin Lepen u susjednoj Francuskoj.

Odnos prema ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine je još jedan sukob unutar AfD-a, „koji ta stranka takođe javno rješava", kaže politikolog Vajskirher. On podsjeća na druge sporne tačke, na primjer u vezi sa pandemijom korone i odnosom prema pokretu „kverdenkera". Ali postoje i sporovi u ekonomskoj i socijalnoj politici. Da ne zaboravim: kadrovske sporove, a time i pitanja moći.

Lideru stranke nedostaje podrška u odboru

Posljednja najniža tačka bio je izlazak iz stranke Jerga Mojtena, koji je predsjedavanje AfD-om dijelio sa Tinom Krupalom. O svom bivšem saputniku neuvijeno kaže da je "morao da radi sa gospodinom Mojtenom na prilično destruktivan način". U međuvremenu, čini se da je potpuno otvoreno da li Krupala može očekivati ponovni izbor na partijskom kongresu u Rizi (Saksonija) u junu.

Članica odbora Joana Kotar i drugi već otvoreno pozivaju na njegovu ostavku nakon dugog niza izgubljenih izbora: „Priča o uspjehu AfD-a završila se Tinom Krupalom. On niti predstavlja cijelu stranku niti ubjeđuje birače."

Međutim, lider stranke, koji je na funkciji od 2019. godine, ne ostavlja nikakvu sumnju da želi da se kandiduje. Kaže da je jedini socijalizovani Istočni Nijemac u saveznom izvršnom odboru – „i da li je on kriv za loše izborne rezultate u posljednje dvije godine?". Uvijek iznova skreće pažnju na razlike u društvenim karakteristikama. „Sve u svemu, moram da kažem: Da, nedostajala mi je podrška ovog saveznog odbora."

Na tragu ljevice?

Manes Vajskirher vjeruje da bi stalni spor oko liderstva mogao biti odlučujući za izbor AfD-a, a time i njegovu srednjoročnu stabilnost. „Za to vam Ljevica pruža jedan upozoravajući primjer ." Za stranku, koja je na drugom kraju političkog spektra, dosadašnji rekord na državnim izborima 2022. je jednako deprimirajući: svaki put je propustila da uđe u parlament.

Poređenja radi, AfD je prošao sa masnicom na jednom oku. Čini se da je Tino Krupala čuo hitac upozorenja kada je rekao: „Naravno da moramo da radimo na svom imidžu. Ali ne možete da napravite promjenu za mjesec ili dva – „za to je potrebno vrijeme, za to je potrebna disciplina, koju zahtjevam". Međutim, upitno je da li će ga na tom putu slijediti većina stranke. Ako Krupala padne, vođa desničarske ekstremističke AfD u Tiringiji, Bjern Heke mogao bi da preuzme vođstvo stranke.

Služba za zaštitu ustavnog poretka pažljivo gleda

Politikolog Manes Vajskirher je stoga sumirao razvoj AfD-a od 2015. godine oznakom "populistički desničarski ekstremisti". Ovako se u međunarodnoj stručnoj literaturi obično opisuju stranke poput FPO-a u Austriji i partije Lega u Italiji – ili njihovog partnera u Njemačkoj. AfD se sada smatra toliko opasnim da ga posmatra i Služba za zaštitu ustavnog poretka. A to nije dobra preporuka za posljednje pokrajinske izbore 2022. u oktobru u Donjoj Saksoniji, gdje AfD ni 2017. sa 6,2 odsto nije ostvario neki rezultat.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.