Neformalna grupa građana „Putevima spasa i slobode Doboj“, s ciljem njegovanja sjećanja na dane progona i stradanja nesrpskog stanovništva u proteklom ratu, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Doboj, i ove je godine organizirala Marš mira „Doboj 2024“. Učesnici su se kretali rutom od Tešanjke do Doboja kojom je 3. maja 1992. godine iz ovog grada i okoline za jedan dan protjerano više od 20.000 Bošnjaka i Hrvata.
U dobojskom kraju je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu stradalo ili je nestalo 2.314 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Za jedan dan, 3. maja prije 32 godine, protjerano je više od 20.000 ljudi, a stotine su završile u logorima "Bare", "Kasarna" i "Bosanka". O razmjerama planskog progona svjedoči i podatak da je Nikola Jorgić za ratne zločine u dobojskom kraju na sudu u Njemačkoj četiri puta osuđen na doživotnu kaznu, što je i prva presuda za genocid izrečena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Biljana Plavšić, bivša predsjednica RS, osuđena je za ratne zločine, među ostalim i u Grapskoj kod Doboja, a Predrag Kujundžić, vođa zloglasne jedinice „Predini vukovi“, osuđen je na 22 godine robije. Neki procesi za ratne zločine u Doboju još su u toku.
- Registrirano je preko 30 logora. Prva presuda za genocid jeste ona u Grapskoj 1997. godine Nikoli Jorgiću. Srušeno je 40 objekata Medžlisa Islamske zajednice Doboj - 19 džamija, dva mesdžida, osam mekteba, osam vakufskih kuća i osam pratećih objekata - naveo je glavni imam Medžlisa IZ-a Doboj Ibrahim ef. Halilović.
- Jako je bitno da se zna šta su sve Bošnjaci, Hrvati i Romi doživjeli u gradu Doboju. Stoga, mi smo se odlučili 2019. da pokrenemo ovaj Marš mira, da ne dopustimo više da se zlo koje nam je učinjeno zaboravi i da se nikada više i nikome ne ponovi - poručuje Admir Fetić, koordinator neformalne grupe „Putevima spasa i slobode Doboj“.
Među brojnim gostima koji su se pridružili Maršu su i oni iz naselja Čobe kod Maglaja, čiji stanovnici su, također 1993. godine doživjeli pogrom.
- Ovo je prijenos informacija na mlađe kategorije kako ne bi doživjele sličan scenario kakav smo mi doživjeli. Marš mira samo može da simbolizira suživot, a nikako provokaciju - ističe Almir Smajlović, učesnik Marša mira iz Mjesne zajednice Čobe kod Maglaja.
Većina prognanih privremeno utočište je našla u Gračanici, Tešnju, ali i zemljama Evrope i svijeta. Mnogi se nikada nisu vratili u Doboj.
