NA DANAŠNJI DAN

Asaf Džanić: 12. godišnjica smrti bh. novinara, esejiste i filmskog kritičara

Danas je utorak, 23. januar/siječanj 2024. godine, do kraja godine preostala su još 343 dana

Asaf Džanić. bhfilm.ba

I.P.

23.1.2024

Na današnji dan 2012. godine, u Sarajevu je preminuo bosanskohercegovački filmski kritičar, esejist, novinar i prevodilac s francuskog jezika Asaf Džanić, samo devet dana nakon što je proslavio 59. rođendan.

Filmskom kritikom i esejistikom Džanić se bavio od 1971. godine, te je bio glavni urednik filmskog časopisa „Sineast“ i urednik biblioteke "Koridor". Od 1975. do 1985. godine bio je saradnik Instituta za film u Beogradu. Također je radio kao scenarist i voditelj TV emisija o filmu za Radioteleviziju Bosne i Hercegovine. Od 1988. do 1992. bio je predavač na predmetu Historija filma na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Prezentirao bh. film na svjetskim festivalima

Džanić je u svojoj profesionalnoj karijeri bio dopisnik Radija Bosne i Hercegovine iz Toronta i Sarajeva, zamjenik ministra kulture Federacije Bosne i Hercegovine i direktor Kinoteke Bosne i Hercegovine. Od 1996. do 2001. bio je član i predsjednik Upravnog odbora Filmske kuće "Forum" Sarajevo, a od 2003. do 2007. član Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo.

Također, bio je član Udruženja filmskih radnika Bosne i Hercegovine duže od 30 godina i član žirija filmskih festivala u Valenciji (Španija), Angersu i Lileu (Francuska), Budimpešti (Mađarska), te selektor i autor prezentacija bosanskohercegovačkog i balkanskog filma na festivalima u Ženevi, Karlovim Varima, Veneciji, Ljubljani, Budimpešti, Valenciji, Beču, Sarajevu, Montrealu, Gorizi (Italija) i Zagrebu.

Umro čuveni italijanski filozof Đambatista

1744. - Umro čuveni italijanski filozof, historičar i teoretičar prava Đovani Batista Viko (Giovanni Battista Vico), ili Đambatista (Giambattista), osnivač filozofije historije i preteča moderne estetike. Bio je profesor retorike na Univerzitetu u rodnom Napulju, a desetak godina prije toga izučavao je Platona i Kornelija Takita, svoje omiljene pisce, jer je, prema njegovim riječima, prvi "opisivao idealnog čovjeka, a drugi čovjeka kakav jeste". Pjesništvo je izdvajao kao autonomnu emanaciju duha, a i sam je pisao stihove na latinskom i italijanskom jeziku. Nasuprot kartezijanskom primatu razuma, stvorio je teoriju o tri glavne faze duha: osjećajnoj, fantazijskoj i razumskoj, pri čemu umjetnost nastaje na drugom stepenu, a filozofija je izraz čistog uma. Djela: "Principi nove nauke o zajedničkoj prirodi nacija", "Univerzalno pravo", "Autobiografija".

1783. - Rođen francuski pisac Mari Anri Bejl (Marie-Henri Beyle), poznat kao Stendal, začetnik francuskog realizma, jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana. Kao oduševljeni pristalica Francuske revolucije borio se protiv rojalista, jezuita i bogataša, kritikujući građanski moral. Djela: romani "Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven", "Armansa", studije "Rasin i Šekspir", "Život Hajdnov", "Istorija slikarstva u Italiji", "Rim, Napulj i Firenca".

1832. - Francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), jedan od začetnika impresionizma i najznačajnijih likovnih umjetnika druge polovine 19. vijeka, rođen je na današnji dan. Bio je sjajan kolorista s naročitim darom da dočara atmosferu, što je posebno uočljivo u slikama "Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon", "Olimpija".

1878. - Rođen Oton Župančič, slovenski književnik, pjesnik, prevodilac i pisac drama. Blistavim pjesničkim nastupom zasjenjuje generaciju realista i naturalista, udarajući s Ivanom Cankarom temelje slovenske moderne književnosti. Župančič je i tvorac dječije poezije u slovenskoj književnosti („Pisanice“, „Lahkih nog naokrog“, „Sto ugank“ i „Ciciban in še kaj“).

1888. - Umro francuski pisac Ežen Martin Labiš (Eugene Labice), koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. vijeku. Djela: "Slamni šešir", "Put gospodina Perišona".

Rođena francuska glumica Žana Moro

1898. - Ruski filmski režiser Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, jedan od najvećih teoretičara i stilista svjetskog filma, koji je dao osnove filmskoj umjetnosti, te, prema mnogim historičarima kinematografije i kritičarima, najveći režiser u historiji filma, rođen je na današnji dan. Djela: filmovi "Štrajk", "Oklopnjača `Potemkin`", "Oktobar", "Staro i novo", "Sentimentalna romansa" (snimljen u Francuskoj), "Da živi Meksiko", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", knjige "Filmsko osjećanje", "Filmski oblik".

1928. - Rođena francuska filmska glumica Žana Moro (Jeanne Moreau), koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" nakon Drugog svjetskog rata. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Noć", "Žil i DŽim", "Proces", "Eva", "Dnevnik jedne sobarice", "Viva Marija", "Falstaf", "Katarina Velika". Prema vlastitom scenariju, režirala je film "Svjetlo".

1931. - Umrla ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najveća baletska umjetnica klasičnog stila početkom 20. vijeka. Nakon igranja u "Ruskom baletu" osnovala je vlastitu grupu, s kojom je veoma uspješno nastupala širom svijeta, posebno oduševljavajući publiku igrom u baletima "Leptiri", "Šopenijana", "Labudovo jezero", "Žizela" i "Rajmonda".

1940. - Rođen Stjepan Lamza, bivši hrvatski i jugoslavenski fudbaler. Jedan je od najvećih Dinamovih igrača u historiji i jedan od najzaslužnijih ljudi u osvajanju Kupa velesajamskih gradova 1967. godine. Odigrao je i sedam utakmica za reprezentaciju bivše Jugoslavije.

1944. - Umro norveški slikar Edvard Munk (Munch), u svijetu poznat po slici "Krik". Karakterističan je po ekspresivnim oblicima oble uproštene konture, koji spajaju arhaičan lik nordijske usamljenosti s modernim alegoričnim izrazom psihičke patnje.

Preminuo slavni španski slikar Salvador Dali

1956. - Rođen Laza Ristovski, jugoslavenski i srbijanski muzičar, koji je najpoznatiji po radu u grupama “Smak” i “Bijelo dugme”.

1989. - Preminuo Salvador Filip Hasinto Dali (Felipe Jacinto), slavni španski slikar, najznačajniji predstavnik nadrealizma. Njegova najpoznatija slika je „Postojanost pamćenja“ iz 1931., koja je, osim po umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim filmovima.

Početkom Drugog svjetskog rata Dali je iz Francuske otišao u SAD, gdje je sarađivao s režiserom Alfredom Hičkokom (Hitchcock) na filmu „Začarana“ iz 1945., za koji je napravio čuvenu scenu sna. Slikao je iracionalan i fantastičan svijet snova i halucinacija. Tridesetih godina je naslikao djela koja su izazvala šok - "Veliki masturbator", "Goruća žirafa", "Predosjećaj građanskog rata". Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima zemljaka Luisa Bunjuela "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba". Napisao je autobiografsko djelo "Tajni život Salvadora Dalija".

1997. - Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) je položila zakletvu kao prvi ženski državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država, čime je postala najviše rangirana žena u historiji američke vlade.

2017. - Umro Gordon Ficdžerald Kej (Gordon Fitzgerald Kaye), britanski pozorišni i televizijski glumac. Najpoznatiji je po ulozi u TV seriji "'Allo, 'Allo", gdje je glumio vlasnika kafića Renea Artoisa.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.