STARO SARAJEVO

Ćiro Truhelka je za 16 godina upravljanja Zemaljskim muzejom ostavio neizbrisiv trag

Projektant je bio čuveni češki arhitekta Karl Paržik

Jedna od najpoznatijih fotografija. Avaz

Piše: M. Dakić

22.3.2021

Prošlost Sarajeva, ali i cijele BiH seže sve do neolita. Osebujna prošlost i historijski fakti zainteresirali su i Austrougare, pa oni tako odlučiše da osnuju muzej u kojem bi se čuvali ostaci radi educiranja javnosti.

Istini za volju, na sličan način su to i Osmanlije htjele uraditi prije samog odlaska s ovih prostora, ali spletom okolnosti ideja nije realizirana.

Specifičan pristup

Samo formiranje muzeja preuzeli su Austrougari i svojim specifičnim pristupom ostavili su nam blago neprocjenjive vrijednosti. Prvi muzej u Sarajevu osnovan je 1888. godine, s prvim direktorom Kostom Hermanom na čelu, to je za „Avaz“ kazao Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.


Iz ptičije perspektive. Avaz

Sjedište tog muzeja nalazilo se u samom centru Sarajeva, koje nije bilo namjensko za takav objekt. Naime, to je bilo mjesto s lijeve strane Katedrale, u Sarajevu poznato kao Gazi Husrev-begova palata. Zbog uvjeta koji nisu bili odgovarajući za muzej, najprije zbog skučenosti, austrijske vlasti odlučile su napraviti namjensku zgradu, koja je bila prva zgrada muzejstva, a ujedno i jedina u to doba, i to na Marindvoru.

Projektant je bio čuveni češki arhitekta Karl Paržik. Zgrada se, od početka pa do danas, zove istim imenom, a to je Zemaljski muzej. Gradnja objekta pripada neorenesansnom stilu, a sam objekt je napravljen s četiri velika paviljona.

Promijenio stranu

Kako je zgrada raskošna izvana tako je raskošna i iznutra, a svi njeni posjetioci su i svjedoci te raskoši. Posebnost ovog objekta čini centralno dvorište, gdje je formiran botanički vrt neposredno pred Prvi svjetski rat.

-Interesantno je kazati da se nekada u Zemaljski muzej ulazilo s južne strane, odnosno sa strane današnjeg Vilsonovog šetališta, ali širenjem i pravljenjem velike ceste današnje ulice Hiseta promijenjena je strana ulaza i otada je na istom mjestu gdje je i danas - navodi Mufid Garibija.


Crno-bijela slika Zemaljskog muzeja. Avaz

Tako je Marindvor još u vakat Austrougara postao historijski centar, a vremenom je na njega nadovezan i politički centar cijele BiH.

Objekt muzeja nije mogao zaobići ni Hajrudin Šibo Krvavac u svom filmu „Valter brani Sarajevo“ iz 1972. godine, pa su se scene snimale u njemu. Ovaj muzej, kao i ostali u svijetu, ima svoja odjeljenja, od kojih su najznačajnija arheološko i etimološko, a muzej posjeduje i poznate zbirke.

Najznačajniji doprinos za Zemaljski muzej ostvario je direktor Ćiro Truhelka, arheolog i historičar, rođeni Osječanin, koji je za 16 godina upravljanja ostavio neizbrisiv trag, najviše iz razloga što je bio kreator bosanskog paviljona na svjetskim izložbama u Budimpešti, Briselu i Parizu, a nakon čega je ubrzo imenovan za drugog direktora Zemaljskog muzeja.


Poznati eksponat

- Od poznatih eksponata, Sarajlijama, ali i svjetskoj javnosti poznato je da se baš u Zemaljskom muzeju nalazi i Hagada, koja je neprocjenjive vrijednosti, a koju su španski Jevreji donijeli u naš grad. Za Hagadu je interesantno i to što je njemačka vojska, nakon zauzimanja Sarajeva, prvo tražila Hagadu u muzeju. Snalažljivošću direktora Joze Petrovića, zajedno s tadašnjim kustosom Dervišem Korkutom, Hagada je spašena i izvučena iz muzeja i tako spašena, tj. odnesena u Umoljane na Bjelašnici. Sakrivena je u džamiju u Umoljanima, gdje je bila sve do njenog ponovnog povratka u Sarajevo - ističe Garibija.


Hagada sakrivena u trezor Narodne banke

Tokom opsade Sarajeva 1992.-1995. ugledni bh. historičar, arheolog i direktor Enver Imamović, zbog bojazni od požara, Hagadu je iznio i sakrio je u trezor Narodne banke. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, vraćena je na svoje prvobitno mjesto, gdje se i danas dobro čuva.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.