Reditelji iz BiH o "prisvajanju" filma "Bitka na Neretvi"
Veljko Bulajić lupa gluposti pod stare dane
FOTO: Avaz
Veljko Bulajić lupa gluposti pod stare dane

 

 

Prema svemu sudeći, poznati reditelj Veljko Bulajić ostat će usamljen u svojim tvrdnjama da je kultno ostvarenje "Bitka na Neretvi" hrvatski film te da od sada službeno pripada hrvatskoj kinematografiji i da će se na međunarodnoj sceni prikazivati kao film tamošnjih autora.

Nakon što se Vinko Grubišić, predsjednik Uprave "Jadran filma" odmah ogradio od ove Bulajićeve izjave, ni predstavnici hrvatske kinematografije nisu željeli jučer komentirati rediteljeve riječi. Kada je riječ o bh. filmskim radnicima, i jučer su bili glasni i jasni ponavljajući jednu jedinu istinu, a to je da je producent filma "Bitka na Neretvi" "Bosna film", odnosno kao njegov pravni nasljednik današnja JU "Filmski centar Sarajevo".

Kao Kusturica

- Tačno se zna, producent je uvijek vlasnik, a to je "Bosna film", odnosno "Filmski centar Sarajevo". Tipično je lupanje gluposti da je izvršni producent i organizator filma "Jadran filma" i da je, prema tome, "Bitka na Neretvi" hrvatsko ostvarenje. To nema nikakve veze sa životom i to je lupanje gospodina Bulajića, na šta smo i navikli. Vrlo neozbiljno od jednog neozbiljnog čovjeka - kaže vrlo otvoreno bh. reditelj Srđan Vuletić.

Producent i reditelj Ademir Kenović postavlja logično pitanje mogu li se činjenice iznenada mijenjati.

- Normalno, zna se, to svi znaju, ko je glavni producent filma i ko je je njegov vlasnik. Neobično mi je da bi filmovi mijenjali nacionalnost kako kome padne na pamet. Kako treba reagirati i šta poduzeti u ovakvim situacijama najbolje će znati ljudi koji zastupaju bh. kinematografiju, a to su čelnici "Filmskog centar Sarajevo" - naglašava Kenović.  

Reditelj Sulejman Kupusović reagira, kao i uvijek, bez dlake na jeziku. Za početak je kazao da ga od Bulajića, koji je za njega nekad bio sjajan reditelj, u moralnom smislu ništa ne iznenađuje.   

- Svoje najbolje i najskuplje filmove Bulajić je uradio u BiH, na kravi muzari bh. kinematografije, da bi poslije uništavao i vojvođansku kinematografiju te ostale. Sada pod stare dane čini ono što je Kusturica već odavno uradio, da odjedanput zaboravlja da je iz Bileće, zaboravlja čiji su to filmovi bili, gdje su snimani, kojim parama, gdje su bile premijere... Bio sam na čuvenoj, kada je došao Tito i Jul Briner (Yul Brynner). Tada nije bilo priče ni o kakvom hrvatskom filmu, ni sprskom, nego isključivo se samo govorilo o Bosni, na čijim su ranama bile najteže ofanzive i Bitka na Neretvi i Sutjeska - iskren je Kupusović.  

Pitajte seljake

Bulajićeve tvrdnje da je film hrvatski naziva "staračkim laprdanjem".

- U Hrvatskoj, gdje sam trenutno, ljudi se smiju takvim njegovim konstatacijama. Podsjetio bih da, kada je snimana "Bitka na Neretvi", direktor "Jadran filma" bio Bosanac Sulejman Kapić. Prema tome, Bosna je sve te ofanzive pretrpjela na svojoj vlastitoj koži i osjetila koliko je sve to koštalo. Treba pitati seljake u Jablanici kako im je bilo kada im je srušio pravi most, a onda su pet-šest godina obilazili okolo desetinama kilometara zbog njegove egzibicije. Da bi poslije priznao da taj kadar nije ni ušao u film, nego su snimali maketu u Pragu. Ne bi me iznenadilo sutra da tako proglase i druge stvari hrvatskim ili srpskim i da na kraju BiH ostane bez historije, kulturne baštine, filmske i bilo koje druge umjetnosti zahvaljujući takvim tipovima ala Veljko Bulajić, ala Emir Kusturica itd - zaključio je Kupusović.      

O filmu... 

"Bitka na Neretvi" snimljena je 1969. i zapamćena je kao jedan od najskupljih filmskih projekata tog vremena i najvećih filmskih ratnih spektakla   
Gledalo ga je 350 miliona ljudi
Popularnosti filma pridonijela je i glumačka ekipa u kojoj su, uz domaće zvijezde Ljubišu Samardžića, Milenu Dravić, Batu Živojinovića, Borisa Dvornika, bili slavni Jul Briner (Yul Brynner), Sergej Bondarčuk (Sergey Bondarchuk), Orson Vels (Welles) i drugi.
Godinu nakon što je snimljen, film je bio nominiran za Oskara u kategoriji stranog filma
Prije tri godine na Festivalu u Moskvi uvršten je među deset najznačajnijih filmova o Drugom svjetskom ratu, nakon čega je u paketu s ostalim izabranim naslovima krenuo u svjetsku kino i TV distribuciju.

vijesti globus sport showbiz tehnologija i nauka  
Vlasnik autorskih prava Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo. ISSN 1840 - 3522. Kopiranje i prenos sadržaja samo uz pismenu dozvolu.
Dizajn i rješenje portala