Nasljednik treba biti mlad, vitalan i pametan
Ko su najozbiljniji kandidati za novog papu!?
FOTO: DW
Ko su najozbiljniji kandidati za novog papu!?

 

Nakon iznenadne najave o povlačenju pape, mediji i promatrači glasno špekuliraju o mogućim kandidatima. Pritom je jasno i da konklava narednog mjeseca donosi također izbor o tome u kojem smjeru će se kretati Crkva.

Da li će novi papa biti opet netko sa Starog kontinenta? Ili će Rimokatolička crkva prvi put pokazati hrabrost za jednog papu s nekog drugog kontinenta? Brazilac Scherer, Kolumbijac Salazar Gomez ili Ganac Turkson na primjer? Mogućih kandidata ima napretek. U crkvenim i krugovima stručnjaka je iznošenje imena mogućih kandidata ujedno i špekuliranje o budućem kursu Svete stolice.

Želja ima. Tako je primjerice kölnskom kardinalu Joachimu Meisneru važno da papin nasljednik bude "vitalan i zdrav", da nije stariji od 70 godina te da bude pametan i obrazovan poput Josepha Ratzingera. Meisnerov idealni papa bi bio "mješavina Wojtyle i Ratzingera". Meisnerov crkveni kolega iz Berlina Rainer Maria Woelki zastupa slične stavove. Nije naodmet, kaže on, ako je papa star između sredine 60-ih i početkom 70-ih godina.

Trebao bi imati srce za ljude i doprijeti do njih riječima. Nadbiskup njemačkog glavnog grada je sa svojih 56 godina jedan od najmlađih u poliglotskom kardinalskom kolegiju, koje će se okupiti u Rimu radi izbora novoga pape. Woelki naglašava da ga ne bi smetalo ni da to bude Afrikanac ili Latinoamerikanac te da mu je svejedno s kojeg kontinenta je novi papa.

Meisner, Woelki i brojni drugi kardinali i biskupi se nadaju mlađem papi. I to ne bez razloga: u travnju 2005. je konklava izabrala kardinala Josepha Ratzingera za papu tri dana nakon njegovog 78. rođendana. Taj Bavarac se pri svom prvom nastupu kao papa doduše činio mlađim nego što jeste, ali danas, osam godina poslije, je svoj odlazak obrazložio sve slabijom snagom zbog starosti.

Jaka talijanska frakcija

Pored starosti, dominira i jedno načelno pitanje: hoće li se blok od 28 Talijana u konklavi možda u savezništvu s konzervativnim Španjolcima i nekolicinom Francuza ponovno izboriti za jednog Talijana, možda čak i jednog kurijskog kardinala ili nadbiskupa iz Vatikana? Ili će, kao što je to bio slučaj 1978. s Poljakom Wojtylom i 2005. s Nijemcem Ratzingerom, ponovno papa biti netko izvan Rimske kurije?


Hoće li papa ponovno biti Europljanin ili će prvi put na čelo Rimokatoličke crkve stati netko iz "mladih crkava" iz Afrike, Azije i Latinske Amerike? I u redovima tih crkava ima dobro obrazovanih, umreženih i višejezičnih predstavnika. Jedan takav izbor bi bio senzacija! Ipak, ne treba zaboraviti ni da je Europa jedini kontinent na kojemu stagnira broj katolika.

Oči Talijana su uprte u Veneciju, grad iz kojeg je u 20. stoljeću došlo čak tri pape. Sadašnji nadbiskup u Veneciji nema ni 60 godina i time je vjerojatno premlad. Osim toga nije još ni kardinal. Naprotiv tomu, u najboljoj dobi je sa 71 godinom starosti izgleda milanski nadbiskup Angelo Scola, koji je 2011. iz Venecije došao na funkciju u taj grad. No pojedini kritiziraju i da se Scola tu i tamo bori s kojom zdravstvenom boljkom.

U fokusu Talijana je i Gianfranco Ravasi, papin "ministar za kulturu", koji se dokazao u dijalogu s ateistima, smatra se da ima finu gestikulaciju i obrazovanje, zbog čega ga se rado uspoređuje s mladim Ratzingerom ili Wojtylom. Međutim, unatoč velikom talijanskom bloku u konklavi - izbor Talijana nije baš tako očita stvar, jer su talijanski biskupi podijeljeni u razne tabore.

Vatikanski "insajder" ili "autsajder"?

Ukoliko pogled kardinala u konklavi bude sezao izvan granica Europe pri izboru novog pape, može se kazati da je malo vjerojatno da bi to mogao biti jedan kardinal iz Sjedinjenih Američkih Država. Močvara optužbi u skandalu oko slučajeva zlostavljanja je u malo kojoj zemlji bila tako duboka kao u SAD-u. Suočavanje s tom problematikom i razjašnjavanje slučajeva još uvijek traju.

S tog kontinenta međutim ipak dolazi jedan kardinal, čije se ime često spominje proteklih dana među mogućim kandidatima, a to je Kanađanin Marc Ouellet. Taj 68-godišnjak je prefekt najvažnije vatikanske biskupske kongregacije, znači godinama bio taj koji je imenovao biskupe.

Stoga bi mogao privući glasove iz zemalja sjeverne polutke, prije svega onih u kojima se službeno govori engleski jezik. Ali bi mu i podrška iz Latinske Amerike bila sigurna.

Daljnja imena dolaze s drugih kontinenata. U ta imena se ubraja Brazilac Odilo Pedro Scherer (73), nadbiskup u Sao Paulu, koji je prije godinama radio u Vatikanu.

Njegova domovina je u međuvremenu jedna od najvažnijih "katoličkih" zemalja na svijetu i posjeduje auru teologije oslobođenja. Kolumbijac Ruben Salazar Gomez (70) je posljednjih godina izgradio dobru reputaciju i u Bogoti puno toga postigao po pitanju crkvene umreženosti južnoameričkog kontinenta. Pored ove dvojice, dosta je i drugih imena iz Južne Amerike o kojima se špekulira.

Afrikanac na čelu Svete Stolice?

Kurijski kardinal Peter Kodwo Turkson (64) je podrijetlom iz Gane. Istaknuo se kao predsjednik Papinskog vijeća za pravdu i mir i uživa simpatije. Iako područje u kojemu radi nije glavna djelatnost vatikanskog aparata, Turksona izuzetno cijene. Razlog tomu je vjerojatno pozitivna slika koju ostavlja na ljude, kao i višejezičnost.

Taj Afrikanac naime govori i njemački. U svakom slučaju je sigurno da je Turkson jedini mogući kandidat iz Afrike vrijedan spomena.

Za razliku od uobičajene situacije kada papa umre, pa se ubrzo nakon toga izabere novi poglavar Rimokatoličke crkve, odluka o povlačenju Benedikta XVI. ostavlja više vremena i prostora za špekulacije i stvaranje raznih tabora.

Posljedica toga je nesigurnost na svim stranama. Jer korak koji je učinio sadašnji papa je pokazao koliko je zastrašujuće zahtjevna ta funkcija. No, pri svemu tome ne zaboravimo ni onu pošalicu "Entrare Papa et uscire Cardinale" - tko kao papa uđe (u konklavu), izađe kao kardinal.

vijesti globus sport showbiz tehnologija i nauka  
Vlasnik autorskih prava Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo. ISSN 1840 - 3522. Kopiranje i prenos sadržaja samo uz pismenu dozvolu.
Dizajn i rješenje portala