GLOBUS

Zašto je Meksiko često na udaru zemljotresa?

Avaz.ba

20.9.2017

Dva puta za jedanaest dana Meksiko je bio na udaru razornih zemljotresa magnitude 8,1 i 7,1 po Richteru, koji su rušili zgrade i puteve i odnijeli na stotine života, a oba su rezultat pucanja rasjeda unutar Sjevernoatlantske tektonske ploče. 

Oba zemljotresa, i onaj 8. septembra i jučerašnji, izazvali su snažan i dugotrajan potres u glavnom gradu Meksiko Sitiju. 

Iako su epicentri ovih potresa bili udaljeni 650 km, eksperti kažu da imaju mnogo sličnosti, prenio je Index.hr.

Iako je poslednji potres bio slabiji od prošlog - 7,1 naspram 8,1 po Rihteru - jučerašnji je proizveo više štete. 

Oba su potresa rezultat pucanja rasjeda unutar Sjevernoatlantske tektonske ploče, objašnjava Behzad Fatahi, profesor geotehničkog i seizmološkog inženjeringa na Tehnološkom univerzitetu u Sidneju.

Dva velika potresa u kratkom roku na istom geografskom području nisu rijetkost, pogotovo u seizmički aktivnom regionu. 

"Nije vrlo neobično dobiti potrese i naknadne udare u nizu. Kad rasjedi pucaju, mogu inicirati dodatna pucanja kao lančanu reakciju u drugim dijelovima istog rasjeda ili u susjednim rasjedima", tvrdi Fatahi.

Meksiko siti na isušenom jezeru

"Centar Meksiko Sitija notorno je ranjiv na potrese zbog vrlo mekanog i vlažnog tla ispod njega. Njegovo tlo se trese poput želea na tanjiru, a sklon je i likvifikaciji, što je sposobnost zemlje da se pretvori u gustu tečnost kad se dovoljno izmućka", kaže Džon Vidale (John), seizmolog i direktor Centra za zemljotrese južne Kalifornije.

Osjetljivost meksičkog glavnog grada na potrese seže unazad stotinama godina, ističe CNN-ov meteorolog Pedram Javaheri. 

"Meksiko Siti je izgrađen na isušenom dnu jezera. Ovaj region je prije 700 godina bio vrlo plitko jezero. Grad, jedan od najnaseljenijih na svijetu, smješten je baš na njemu. To igra vrlo veliku ulogu u intenzitetu i tome kako se sve odigra kad govorimo o potresu", pojašnjava Javaheri.

I dubina epicentra zemljotresa je bitan faktor, jučerašnji potres dogodio se na dubini od 51 km.

"Sve na dubini manjoj od 70 km smatra se plitkim potresom. To je važno, jer plitki potresi često nanose najviše štete u poređenju sa onima koji su dublji, nezavisno o snazi. Ali ovo je isto tako bio i relativno snažan potres", navodi CNN-ov meteorolog Alison Činčar, prenosi Alo.rs.

Raste broj žrtava razornog zemljotresa

Meksiko se nalazi u takozvanom Pacifičkom vatrenom prstenu, 40.000 km dugom geografskom pojasu s najjačom seizmičkom aktivnošću na svijetu. Vatreni prsten seže od spoljnog ruba Pacifičke ploče (najveće od 12 glavnih ploča Zemljine kore) i manjih ploča poput ploče Filipinskog mora do ploče Kokos i ploče Nazca na istočnom rubu Tihog okeana, duž obale Sjeverne i Južne Amerike.