Ni nakon četvrt stoljeća, koliko je prošlo od početka ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini, za više od 20.000 žrtava seksualnog nasilja u ovoj državi nema pravde, upozorava svjetska organizacija za ljudska prava „Amnesty International“ (AI).
U posebnom izvještaju koji je posvećen ovom problemu, AI ističe i izjavu jedne od žrtava da one trebaju „zaštitu, a ne sažaljenje“.
Bez pomoći
- Nakon više od dvije decenije otkako je rat okončan, desetine hiljada žena u BiH i dalje skupljaju komadiće svojih rasturenih života. One imaju malo ili nikakvog pristupa medicinskoj, psihičkoj i finansijskoj pomoći koja im je očajnički potrebna – izjavio je povodom objavljivana posebnog izvještaja Gauri van Gulik, zamjenik direktora AI za Evropu.
Dodao je i da s vremenom sve više blijede šanse za pravdu, a ona je od vitalnog značaja za kakav-takav normalan život koji žrtve zaslužuju.
„Amnesty“ je na izvještaju o životnim uvjetima žrtava silovanja u BiH radio pune dvije godine. Stručnjaci ove organizacije zaključili su da su sistemske opstrukcije i nedostatak političkog konsenzusa žigosali preživjele žrtve seksualnog zlostavljanja.
Radi se o hiljadama žena, djevojaka i djevojčica koje su bile izložene sistemskom zlostavljanju, a neke su i prisilno zatrudnjele u logorima za silovanje.
Naveden je primjer Elme, koja je u četvrtom mjesecu trudnoće dovedena u jedan takav logor i svakodnevno silovana. Izgubila je bebu i ima trajne povrede kičme. Nikad nije uspjela ostvariti nikakve prinadležnosti od države, a i danas je nezaposlena.
- Otkako su počela suđenja za ratne zločine u BiH, manje od jedan posto slučajeva odnosi se na ratno silovanje. Sudovi širom zemlje završili su 123 slučaja u kojima se spominje i ova vrsta zločina. Iako je u posljednje vrijeme povećan broj tužilaca koji rade na ratnim zločinima, iako je podignuto više optužnica, još se mnogo moraraditi da bi se osiguralo da zločince stigne pravda – piše „Amnesty“.
Bez rezultata
Sanja, druga žena žrtva silovanja, svoje je mučitelje prijavila vlastima. Bez ikakvog rezultata.
- Ne vjerujem više nikome, posebno ne državi. Svi su me oni izdali – rekla je Sanja za „Amnesty“.
Od desetina hiljada žrtava silovanja, samo je njih oko 800 ostvarilo ili posao ili kakvu-takvu finansijsku pomoć države.
Posebno loše u RS
- Republika Srpska ne priznaje žrtve seksualnih zločina i onemogućava im pristup bilo kakvoj odšteti. Te odredbe spriječile su ovu kategoriju da ostvari ne samo neku mjesečnu naknadu nego i pravo na besplatno zdravstveno osiguranje, rehabilitaciju i psihološku i socijalnu podršku – navodi “Amnesty“.
