Od Sjeverne Koreje, preko Ukrajine i Moldavije do Bliskog istoka, zbog sukoba velikih sila tenzije se samo povećavaju. Srećom po svijet, niko se ne usuđuje da prijetnje pretvori u djela, a za to postoji dobar razlog.

Ponovo je svijetu zastao dah nakon što je u nedjelju Sjeverna Koreja testirala, kako se vjeruje, a činjenice to sve više potkrepljuju, razornu hidrogensku bombu, daleko jaču od atomskih koje su Sjedinjene Američke Države bacile na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine.

Zemljotres koji je potresao i Seul, osjetio se daleko izvan Korejskog poluotoka. 

Održana je hitna sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na kojoj je američka ambasadorica Niki Hejli (Nikki Haley) poručila da je strpljenje SAD pri kraju, a da Kim Džon-un (Kim Jong-un) praktično “moli Ameriku da uđe u rat sa njim”, piše Blic.rs.

Racija Stejt departmenta

Nije Sjeverna Koreja jedina pod sankcijama. Još od 2014. godine Rusija je pod pritiskom međunarodne zajednice zbog pripajanja Krima, a ove godine  američki Kongres je uveo nove sankcije protiv Moskve, uprkos protivljenjima Donalda Trampa (Trump), ali i Evrope.

Uslijedila je serija mjera i kontramjera, uzajamnih optužbi, protjerivanje diplomata i oduzimanje diplomatskih svojina. 

Gotovo iznenada, odjeknula je 2. septembra vijest da je Stejt department proveo raciju u SAD, gdje je FBI ušao i preuzeo kontrolu nad zgradom ruske trgovinske misije u Vašingtonu. Portparol Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da su američke obavještajne agencije tražile eksploziv. Optužila je SAD da “šire laži” i najavila odmazdu.

Sudar titana na Tibetu

Od početka juna Kina i Indija bile su na ivici krvoprolića, kada su kineski vojnici ušli u sporni teritorij i počeli praviti put. Indija je odmah odgovorila slanjem svoje vojske što je rezultiralo višemjesečnom igrom nerava na krovu svijeta. 

Brojni analitičari već su počeli sa pretpostavkama ko bi u tom najkrvavijem ratu u historiji odnio pobjedu, dok su se vojnici sukobljavali pesnicama i kamenjem na samoj granici.

Sukob srećom nije prerastao u nuklearnu katastrofu, a obje strane su proglasile pobjedu i povukle svoje vojske prošle nedjelje, samo nekoliko dana prije održavanja samita BRIKS u Kini.

Višegodišnja kriza u Ukrajini prijeti da se prelije i na susjednu Moldaviju. Vlada ove zemlje najavila je da će sljedećeg mjeseca na Generalnoj skupštini UN pokrenuti temu o povlačenju stranih vojnika sa svoje terirorije, što je Rusija doživjela kao tešku provokaciju.

Državnici pažljivo prate situaciju u Pridnjestrovlju koji bi uskoro mogao da postane novo žarište okršaja svjetskih sila. Dok vlada vuče ka EU i NATO, predsjednik Igor Dodon se čvrsto oslanja na Rusiju, zbog čega situacija prijeti da eksplodira u krvavi građanski rat, koji je zamrznut od 1992. godine.

Cijeli region napet je već godinama, zbog vojnih vježbi NATO i Rusije, koji svako sa svoje strane granice izvodi velike manevre, kako najavljene tako i iznenadne. Panika se čuje i u riječima Baltičkih zemalja i Ukrajine, zbog masovnih vježbi “Zapad 2017” koje će uskoro početi u Bjelorusiji. Dok Moskva tvrdi da se radi o redovnoj provjeri borbene gotovosti, Zapadni analitičari glasno govore da se “uopšte ne zna šta će hiljade Rusa da uradi”.

Konflikt bez početka i kraja  

Od prošlogodišnjeg neuspjelog vojnog puča u Turskoj, krvavog rata u Iraku i Siriji, do decenijskih borbi za prevlast u Afganistanu, Bliski istok odavno je proključali lonac u kojem se velike sile odmjeravaju.

I čini se da se kraj uopšte ne nazire, nakon objave predsjednika SAD Donalda Trampa da pošalje nove trupe u Afganistan. Katar (Qatar) se takođe ljetos našao na udaru komšija, ubrzo nakon optužbe Trampa da finansira terorizam, i sklapanja desetine ugovora o naoružanju između SAD i Saudijske Arabije vrijednih stotinama milijardi dolara.

Reklo bi se da sukobi u arapskom svijetu tek počinju, iako traju decenijama unazad.

Prst na tasteru

Po prvi put od Hladnog rata čuju se prijetnje nuklearnim oružjem. Pjongjang je prije mjesec dana testirao nerve Bijele kuće kada je nekoliko dana glasno razmišljao o raketiranju ostrva Guam, gdje je stacionirano i 7.500 američkih vojnika.

“Upotrijebićemo ako treba i nuklearno oružje u odbrani svojih saveznika”, odmah je odgovorio Tramp, jasno stavljajući do znanja da su SAD spremne i za tu opciju.

Kriza na Korejskom poluostrvu svakako je najaktuelnija i najopasnija trenutno, gdje se još ne zna da li će se Amerika odlučiti na vojnu opciju, koju ni predsjednik SAD nije isključio.

Takav okršaj pred svojim granicama ni Kina ni Rusija ne bi posmatrale skrštenih ruku, što su obje više puta ponovile, dok je Kina jasno rekla da će ukoliko SAD prva krene na Pjongjang, to i zaustaviti.

Međutim, i druga krizna žarišta nisu ništa manje opasna. Ono što ih za sada sve drži pod kontrolom svakako je i rizik od izbijanja opšteg nuklearnog rata, iz kojeg niko ne bi mogao da izađe kao pobjednik.

Balkansko bure baruta

U više navrata tokom ljeta u zapadnim medijima moglo je da se čuje da je Balkan i dalje “bure baruta”. Kako su ukazivali analitičari, na Balkanu se još osjeća nadmetanje za uticaj velikih sila, dok su pojedini nagovještavali da bi upravo na Balkanu mogao da se zapali fitilj. Tako je Deutsche welle pisao o Evropi kao “buretu baruta” čiji je fitilj upravo Balkan, gdje su države “u sličnoj poziciji kao 1914. godine”.