Poražavajuće podatke objavila je Agencija za statistiku, a tiču se osnovnog obrazovanja u našoj zemlji. Naime, u Bosni i Hercegovini zvanično je 2,83 posto nepismenih, odnosno približno 90.000 osoba.
Prema podacima popisa stanovništva BiH, od ukupnog broja osoba starijih od 10 godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82 posto (u Republici Srpskoj 3,17 posto, u Distriktu Brčko 2,83 posto, a u Federaciji BiH 2,63 posto). Od ukupnog broja nepismenih, 0,8 posto su muškarci i 4,8 posto žene.
Poražavajući podaci
Tim povodom, kontaktirali smo prof. dr. Jusufa Žigu, koji je za Avaz.ba prokomentirao poražavajuće podatke.
Naglasio je da je Bosna i Hercegovina i prije rata bila u kategoriji društava gdje je visok procenat nepismenih ljudi.
- I tada, kao i sada nismo dovoljno ozbiljno shvatali ovaj problem, a kao rezultat toga imamo činjenicu da je u Bosni i Hercegovini približno 90.000 nepismenih - rekao je Žiga na početku razgovora.
Kazao je kako je za ove poražavajuće činjenice odgovoran niz faktora.
- Treba iskreno reći da imamo jedan broj ljudi koji očigledno nije ni zainteresovan da se obrazuju. Mogu razumjeti da danas imamo manji broj visokoobrazovanih ljudi u poređenju sa razvijenim društvima, ali nikako ne mogu da shvatim i ne prihvatam da ljudi ne posjeduju elementarno znanje. Koliko god su razlozi lične prirode, još više se krivica treba adresirati na društvo, odnosno one koji bi trebali da vode računa o tome - ističe Žiga.
Posljednji u regiji
Bosna i Hercegovina je prema istim podacima i najnepismenija, kada su u pitanju zemlje regije. Naime, prema posljednjim popisima, u Srbiji je nepismenih 1,96 posto, u Hrvatskoj 0,8 posto, a u Crnoj Gori je 1,5 posto.
Naš sagovornik kazao je kako je BiH i u bivšoj Jugoslaviji u usporedbi sa bivšim republikama loše kotirala, kada je u pitanju obrazovanje.
- Nažalost, ta praksa je prisutna i danas. Ne pridajemo mnogo značaja tom problemu, što je za mene porazno - rekao je Žiga.
Stanje se može popraviti
Za kraj, Žiga je istakao kako se ova statistika može popraviti, ali samo ako se hoće.
- Sve se može kad se hoće, a pogotovo kada je riječ o elementarnoj nepismenosti. Za to ne trebaju nikakva velika sredstva, samo dobra volja, organizacija i minimum materijalnih sredstava. Nije veliki zor okupiti ljude u školu i započeti elementarno opismenjavanje. Ko god tvrdi da je to teško, jednostavno zavarava javnost - zaključio je Žiga.
