Hoće li dijete narasti visoko kao tata ili će biti nižeg rasta kao mama? Ovakva pitanja roditelji često postavljaju pedijatru. O čemu ovisi konačna visina? 

Rast u visinu, uz naslijeđe, ovisi i o nekim vanjskim uvjetima. Većina djece je danas viša nego iz prethodne generacije.

Uzroci višeg rasta današnje djece leže u boljoj ishrani, kako u kvalitetu tako i u kvantitetu, o zdravlju se vodi više brige, kako u sprečavanju bolesti tako i u liječenju, a znatno utječu na rast.

Uloga hipofize

Hormoni koje luče žlijezde s unutrašnjim lučenjem (štitna žlijezda, hipofiza, nadbubrežna žlijezda) imaju značajnu ulogu u procesu regulacije rasta. Hipofiza je mala žlijezda smještena na bazi mozga i ima neobično važnu ulogu za pravilan rad svih drugih žlijezda s unutrašnjim lučenjem.

Uz niz drugih hormona, hipofiza proizvodi hormon rasta. Tokom razdoblja odrastanja djeteta (dob adolescencije) i spolni hormoni odgovorni su za mijenjanje proporcija tijela te druge promjene koje prate odrastanje i sazrijevanje.

Kako dijete raste? Pri rođenju visina djeteta je u prosjeku oko 50 centimetara. Tokom prvih 12 mjeseci dijete naraste oko 25 centimetara i visina s navršenom prvom godinom je oko 75. Pri rođenju razlika između dječaka i djevojčica je neznatna, ali dječaci su genetski predodređeni da budu viši kada odrastu.

Tokom prvih šest mjeseci djeca veoma brzo rastu (16-17 cm), tako da dječak sa šest mjeseci ima visinu oko 68 centimetara, djevojčice oko dva centimetra manje. U drugoj polovini prve godine života rast se usporava na 7-8 centimetara.

Faza usporavanja

Pogrešno je dijete upoređivati s drugim djetetom iste dobi. Ukoliko je rast pravilan, dijete u dobi od tri godine često udvostruči visinu koju je imalo pri rođenju. Tokom druge godine dijete obično raste oko 12 centimetara, tokom treće oko devet te prosječna visina u dobi od tri godine iznosi 96-97 centimetara.  

Nakon ove dobi rast usporava, a najsporije je u nižim razredima osnovne škole. Ponovno ubrzanje rasta počinje u dobi od 10. do 12. godine, a zatim slijedi faza sporijeg rasta koja se završava oko 20. godine, kada je postignuta konačna visina.

Zaostajanje

Ako dijete znatnije zaostaje u rastu, u dijagnostičke svrhe se radi RTG snimak da se odredi koštana dob. Dijete može imati koštanu dob koja zaostaje za njegovom stvarnom dobi ili koštana dob može biti viša od hronološke ako je rast brz.

Individualna krivulja

Važno je naglasiti da se u svim parametrima radi o prosječnim vrijednostima. Svako dijete ima svoju individualnu krivulju rasta, koja je najbolji pokazatelj kako dijete raste, da prati ritam svoga rasta i da napreduje.