Iranci odlučuju između otvaranja Zapadu i izolacije

Objavljeno: 19. 05. 2017 - 12:58 Globus » Svijet A A A Times Arial
Iranci odlučuju između otvaranja Zapadu i izolacije

Ponovo se dižu tenzije na relaciji Sjedinjene Američke Države - Iran, a sve zbog produžavanja američkih sankcija za dvojicu visokih iranskih zvaničnika, jednu iransku kompaniju i kompletan iranski program za razvoj balističkih raketa.

Predsjednik Donald Trump, naime, produžio je odluku o ublažavanju sankcija Iranu, dogovorenim u okviru međunarodnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Iako je Tramp ranije kritizirao taj sporazum, u jednom trenutku čak rekavši da će „raskinuti katastrofalni sporazum s Iranom“, njegovi postupci u srijedu su pokazali da ga je on, barem za sada, odlučio zadržati.

Nove sankcije 

Istovremeno, američko ministarstvo finansija uvelo je nove sankcije zbog iranskog raketnog programa, čime Trampova administracija pokušava pokazati da ima čvrst stav prema Iranu, iako se za sada drži nuklearnog sporazuma.

S druge strane, portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova Bahram Gasemi istakao je da će sankcije koje se odnose na balistički raketni program Irana ugroziti sporazum Teherana i svjetskih sila o nuklearnom naoružanju. 

infografika-iran
 
Zaoštravanje odnosa dolazi dok u Iranu traje žestoka izborna kampanja uoči predsjedničkih izbora koji se održavaju danas. 

Izborom Hasana Ruhanija prije četiri godine i potpisivanjem nuklearnog sporazuma prije dvije, Iran se pažljivo otvorio Zapadu. Na predsjedničkim izborima pokazat će se hoće li zemlja nastaviti tim putem ili se vratiti u izolaciju. 

 - Izbori su svojevrsni referendum o tom otvaranju - rekao je za agenciju DPA iranski politički analitičar koji je želio ostati anoniman. 

Ruhani će imati nekoliko protukandidata, ali analitičari su smatrali da ga ugroziti mogu samo dvojica tvrdolinijaša koja imaju podršku konzervativne uleme. Jedan od njih, međutim, u ponedjeljak se neočekivano povukao iz utrke.

Ebrahim Raisi, bivši javni tužilac, kandidat je establišmenta i ima punu podršku uleme. Njihov „pričuvni“ kandidat do ponedjeljka je bio teheranski gradonačelnik i bivši šef policije Muhamed Bakir Kalibaf. On je u posljednji tren povukao kandidaturu i, rekavši da ne želi rasipati konzervativne glasove, podržao Raisija.  

Rohani ili Raisi 

Time se su, kažu stručnjaci, izbori pretvorili u dvoboj Ruhanija i Raisija.  

Ruhani, koji je prije četiri godine uvjerljivo izabran već u prvom krugu, na nedavnoj televizijskoj debati osuo je žestoku paljbu po tada još dvojici konzervativnih protukandidata. 

 - Oni žele sabotirati nuklearni dogovor. Oni su čak spremni graditi zidove na ulicama kako bi odvojili muškarce od žena. Zloupotrebljavali bi vjeru u zamjenu za moć - govorio je Ruhani, koji je inače umjeren u svojim javnim nastupima. 

Kalibafa je optužio da bi najradije tukao studente koji pohode Ruhanijeve skupove, a Raisija da bi "im zašio usta". 

Njih su dvojica uzvraćala da Ruhani nije uspio kapitalizirati nuklearni sporazum i da se od privrednog napretka kao očekivane posljedice sporazuma nije dogodilo ništa. 

 - Taj sporazum je kao mjenica koju Ruhani ne može unovčiti - rekao je Kalibaf.

Ankete daju veliku prednost Ruhaniju pred protukandidatima, ali one se u Iranu smatraju nepouzdanima.

Kompliciran politički sistem 

U Iranu se predsjednik, parlament i Vijeće stručnjaka biraju na neposrednim izborima. Ali, to ne znači da se može kandidirati svako. Prema ustavu, o selekciji kandidata odlučuje drugo tijelo, Vijeće čuvara. Iznad njih je vrhovni duhovni vođa koji je de facto šef države. Od smrti vođe revolucije ajatolaha Homenija 1989. godine, tu ulogu ima Ali Hamenei.

Predsjednik je odgovoran za unutrašnju, vanjsku i ekonomsku politiku. Duhovni vođa jeste hijerarhijski iznad njega, ali se izravno ne upliće u rad vlade, parlamenta ili pravosuđa. Ali, u strateškim pitanjima, poput nuklearnog sporazuma 2015. godine, posljednju riječ ima Hamenei. 

 



Autor: Avaz.ba
Preporučujemo vam