Teroristički napad u Madridu 2004. godine i dalje je najveći napad te kategorije na evropskom tlu u 21. vijeku, sa 192 poginulih i oko dvije hiljade ranjenih.
Teroristička ćelija inspirirana Al Kaidom tokom jutra 11. marta aktivirala je deset bombi koje su postavljene u četiri putnička voza koji su krenuli s madridske stanice Alcalá de Henares nešto poslije 7 sati. Napad je bio tempiran tri dana pred parlamentarne izbore, koje je onda izgubila tada vladajuća konzervativna Partido Popular (PP), čiji je tadašnji lider i španski premijer Jose Maria Aznar čvrsto podržavao američku invaziju na Irak.
Jučerašnji napad u Barceloni pa onda i incidenti u Cambrilsu i Alcanaru, pokazuju koliko se praksa terorizma promijenila u proteklih 13 godina. Madridski je napad iz 2004. bio veoma komplikovan u izvedbi (teroristi su izradili čak 13 bombi, od kojih tri nisu eksplodirale), detaljno koordiniran, tempiran da izazove najveći mogući politički efekt, i na njegovoj realizaciji radilo je mnogo ljudi. Napad koji je jučer zadesio centar Barcelone ubraja se u ono što stručnjaci nazivaju “low cost” terorizam, u kojem se bez prevelikog planiranja i s oružjem nekad jednostavnim poput noža, a nekad poput kombija ili automobila, jednostavno izađe na ulice i počne ubijati što više ljudi.
Al Kaida je planirala vrlo komplikovane napade na spektakularne mete
Al Kaida Osame Bin Ladena birala je spektakularne mete poput njujorških nebodera, madridskih vlakova i londonskog metroa, pripremajući svoje terorističke akcije dugo i detaljno, dok ISIL djeluje mnogo više "ad hoc", preko interneta radikalizirajući i regrutirajući na sve strane. Neki od tih regruta onda se i na svoju ruku odlučuju za “low cost” terorizam, čega su nedavni primjeri napadi nožem i kombijem u Londonu, zabijanje kamiona u božićni market u Berlinu te sada i napad u Barceloni. Riječ je o terorističkim napadima za koje ne treba ni mnogo novaca ni mnogo planiranja, samo spremnost na ubijanje i moguće žrtvovanje vlastitog života, s učincima koji su daleko veći u odnosu na uloženo.
Njemački novinar i stručnjak ARD-a za terorizam, Georg Mascolo, upozorio je u svojoj analizi nakon napada u Barceloni da je to dio nove strategije ISIL-a. “Postoji obrazac koji se primjećuje otkako je ISIL počeo gubiti u Siriji i Iraku. Oni poručuju svojim podržavateljima da ostanu u Evropi te tamo izvode terorističke napade i to svim sredstvima koja su im pri ruci, poput kamiona, noževa, sjekira itd. Vidimo da ta strategija daje ploda. Počinitelji, dakle, više ne putuju na teritorij koji ISIL kontrolira, nego izvršavaju terorističke napade u Euvopi.”, izjavio je Mascolo za ARD. Naglasio je i da su neki od napadača na svoju inicijativu uspostavili kontakte s ISIL-om preko interneta, na kojem Islamska država ima vrlo razvijene strukture. ISIL potiče svoje regrute - skoro uvijek mlade muškarce, često drugu generaciju useljenika - da izvrše napade, daje im savjete o tome kako ubiti što više ljudi te na kraju svega samozadovoljno preuzima odgovornost, s ciljem širenja panike širom Evrope.
O takvim napadima, koji se nazivaju "niskobudžetnim terorizmom", džihadističke mreže razmišljaju i zagovaraju ih već duže vrijeme. Al Kaida ih je u svojoj propagandi spominjala još 2005. godine.
Ta strategija, poznata kao "hiljadu pukotina", kojoj je cilj postupno iscrpiti neprijateljevu mogućnost frontalnog sukoba, dostupna je svima, spavačima ili ubačenim agentima, ratnicima koji se vraćaju iz Sirije i Iraka, samoradikaliziranim simpatizerima ili jednostavno mentalnim bolesnicima kojima takva klima može biti okidač za akciju.
Odmazda protiv evropskih muslimana kao jedan od ciljeva Islamske države
Stručnjaci smatraju da je jedan od ciljeva ISIL-a s takvim “low cost” terorističkim napadima potaknuti i pojedince na odmazdu protiv evropskih muslimana, što bi džihadistima dalo dodatnog propagandnog materijala. Dodatni je problem što se većina stručnjaka za terorizam slaže kako ne postoji učinkovit način zaustavljanja većine “low cost” terorističkih napada. Kada se svaki automobil ili kamion mogu iskoristiti kao terorističko oružje, nema načina da se spriječi svakog radikaliziranog potencijalnog terorista da sjedne za volan i zaleti se u masu ljudi.
Bivši francuski premijer Manuel Valls je 2016. u govoru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji upozorio da smo ušli u “novu eru hiperterorizma”, predviđajući da će se “nastaviti događati napadi, nekad i velikih razmjera, To je neizbježno. Taj hiperterorizam neće samo tako nestati. Snaga njihove ideološke fascinacije je ogromna, te se hiperterorizam sada nalazi u srcima naših društava.” Stručnjaci za terorizam podijeljeni su oko ispravnosti Vallsove analize jer ističu da je terorizam stara pojava, ali upozoravaju da ukidanje sloboda i nemilosrdne odmazde kao metode borbe protiv nove vrste “low cost” terorizma predstavljaju baš ono što u strateškom smislu Islamska država želi postići.
Julian King, evropski povjerenik za sigurnost Evropske unije, u aprilu ove godine predvidio je da će “rizik od terorističkih napada ostati visok u nadolazećim mjesecima i godinama”, te je “low cost” terorizam opisao kao “ključni sigurnosni izazov za Evropsku uniju”. Napad u Barceloni još jednom pokazuje da učinkovita reakcija još nije osmišljena.
