Današnji tinejdžeri su zaštićeniji i manje nezavisni od ranijih generacija, a ta promjena poklapa se sa popularizacijom mobilnih telefona 2012. godine.

Umjesto da izlaze sa vršnjacima i traže svaku priliku da umaknu budnom oku roditelja, postmilenijalci više vole da provode vrijeme u kući i na društvenim mrežama, a zbog toga su sve manje sretni.

Statistike koje je predstavila psihologinja Džin Tvendž su alarmantne. Današnji đaci završnih razreda osnovne i prvih razreda srednje škole provode manje vremena van kuće nego djeca mnogo mlađeg uzrasta 2009. Samo 56 posto đaka završnih razreda srednje škole imalo je momka ili djevojku u 2015. u poređenju sa 89 posto među generacijama X i bejbibumerima. Broj tinejdžera koji svakog dana provodi vrijeme s prijateljima pao je za 40 posto između 2000. i 2015. godine.

Iako su roditelji zadovoljni zato što ne moraju da razmišljaju gdje su im djeca, kao ni o tome da li će doći do neželjene trudnoće, posljedice ovih trendova su katastrofalne. Izolacija gura tinejdžere u depresiju, a stope samoubistva su tako visoke da Tvendž smatra da smo na pomolu "najgore krize mentalnog zdravlja u posljednjih nekoliko decenija".

Ona kaže da dokazi upućuju na jednog krivca - mobilne telefone. Istraživanja su pokazala da je vrijeme provedeno na društvenim mrežama i ispred ekrana u snažnoj korelaciji sa osjećanjem tuge, usamljenosti, depresijom i rizikom od samoubistva. Neki od krivaca su "strah od propuštanja važnih događaja" poznat po akronimu FOMO, ali i vršnjačko maltretiranje na internetu.

Posljedice će, smatra Tvindž, biti dugoročne. Depresija se iz adolescencije lako prenosi na odraslo doba, a društvene vještine se s godinama sve teže razvijaju.

Srećom, Tvindž kaže da se najveći broj negativnih posljedica može smanjiti jednostavno skraćenjem vremena koje provodimo ispred ekrana na dva sata dnevno. Roditelji koji budu insistirali na postavljanju granica kada je riječ o provođenju vremena na internetu mogu mnogo pomoći svojoj djeci, smatra Tvindž.