U srednjim školama nema smjerova za vatrogasce i dimnjačare iako ljudi te struke trebaju svakoj lokalnoj zajednici. Oni koji žele biti vatrogasci obučavaju se u vatrogasnim domovima, a dimnjačari čak i u inozemstvu.

Na problem nedostatka ovih smjerova u redovnom obrazovanju ukazala je Mira Ljubijankić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, tokom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu.

- U Bihaću su Francuzi educirali naše vatrogasce – dodala je Ljubijankić.

Tim tragom pitali smo kako se u našoj zemlji postaje vatrogasac i dimnjačar.

Emir Zec, zamjenik predsjednika Udruženja dimnjačara u BiH, kaže da se on školovao u Sloveniji, a stariji dimnjačari educirali su se u Zagrebu ili prije rata pa sada kroz kurseve osposobljavaju mlađe. Dodao je da se vanredno za dimnjačare može polagati samo u centru za edukaciju u Širokom Brijegu

- Problem je zakonska regulativa. Za čišćenje dimnjaka i kotlova na tendere se prijavljuju i građevinske firme. Dakle, i druge struke mogu se time baviti. Dok je dimnjaka, trebat će dimnjačara, ali vlast nema sluha za to. U Sloveniji svake godine dimnjačar mora doći u svaku kuću. Ako se to odbije, idu prijava i novčane kazne - naglasio je Zec.

U nešto boljem položaju su vatrogasci. Na pitanje kako se oni educiraju, Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite, pojasnio je da se zainteresirani prijave u vatrogasni dom da budu pripravnici i onda polažu, ali da komandiri teško to odobravaju.

Solak je istakao da se ide ka tome da se osposobljavanje za vatrogasce uvede u škole i, prije svega, da se mladi još u osnovnoj školi zainteresiraju za to zanimanje.

- Do sada nije postojala zakonska mogućnost, a sada postoji. Neke strukovne škole mogu nuditi dodatno usavršavanje za ovo zvanje – dodao je Solak.