Više od 20 života lani je u BiH okončano utapanjem, a i ove godine već su zabilježene prve žrtve. Posljednji slučaj u Cazinu, kada su kupači uspjeli iz rijeke Une spasiti oca neplivača i njegovu 12-godišnju kćerku, ukazao je na činjenicu da u našoj državi postoji i veliki broj onih koji ne znaju plivati.

Škole plivanja

Statistika o broju neplivača u BiH ne postoji, potvrdili su nam iz više institucija i škola plivanja. Spasioci upozoravaju da su veliki problem djeca koja, iako ne znaju plivati, skaču u bazene, rijeke i jezera, a najviše im problema prave i “poluplivači”.

Na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu radi se na tome da se u okviru trećeg časa tjelesnog odgoja, koji je sada obavezan u osnovnom školskom obrazovanju, uvede dvanaest sati obavezne škole plivanja, kaže profesorica Damira Vranešić-Hadžimehmedović, doktor nauka iz oblasti sporta i tjelesnog odgoja.

- Radimo na tome da to bude nešto što je eliminatorno za svako dijete da nauči plivati kako kasnije ne bi bilo neplivača i kako bismo preventivno djelovali na te situacije u kojima dolazi do utapanja. Kada dijete do svoje sedme godine ne nauči plivati, kasnije se teško odlučuju na to, a, vjerujte, znači puno i kada sa šezdeset godina naučite plivati. Ja sam obučila nekih stotinu odraslih neplivača. Dakle, preventivno radimo i svakodnevno u saradnji s Ministarstvom obrazovanja Kantona Sarajevo da riješimo taj problem u doglednoj budućnosti - kaže Vranešić-Hadžimehmedović.

Ona ističe da nema statističkih podataka o broju neplivača u našoj zemlji te napominje da je Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Kantonu Sarajevo bio uključen u obuku 1.200 djece u okviru škole plivanja koja je realizirana.

Goran Mitrić, dopredsjednik Interventne spasilačke službe (ISS) Mostar, u izjavi za naš list kaže da svake godine tokom ljetne sezone, nažalost, svjedočimo velikom broju utapanja i nesreća na vodi, čiji je najveći broj, ističe, uzrokovan ljudskim ponašanjem.

- Nažalost, kada se dogode tragični slučajevi, mnogi su skloni reći: „Povukla ga voda“ ili slične nebuloze. Istina je sasvim drugačija, ljudi ne znaju plivati ili precijene sebe - kaže Mitrić.

Obavezna obuka

Napominje da se brojne nesreće događaju zbog nepoznavanja dubine vode, kada osobe u alkoholiziranom stanju odluče plivati ili kada se osobi dogodi neka nevolja pa se uspaniči, dok su djeca, iznosi, poseban problem.

- Roditeljima se savjetuje da svakako budno paze na svoju djecu. Nažalost, roditelji često precjenjuju svoju djecu, misleći da imaju dovoljno znanje plivanja. Mislim da bi svima bilo od koristi da u okviru nastave tjelesnog odgoja bude zastupljena škola plivanja, kao što je to bilo do rata, kako bi najmlađi ispravno naučili plivati, odnosno savladali sve tehnike plivanja - poručuje Mitrić.

U pripremi priručnik

- Naredne godine svi četvrti razredi, a riječ je o otprilike 4.000 djece, dobit će priručnik koji lično pišem. U priručniku je definisano šta je plivač, a šta neplivač i kako roditelj da radi na tome da se njegovo dijete odmalena adaptira na vodu tako da može plivati bez straha. Mnogi roditelji kažu: „On zna plivati“, a kada ga mi dovedemo na bazen, on to u suštini ne zna. Bitno je znati definiciju plivača, to je osoba koja zna preplivati 25 metara dužine nekom od tehnika, okrenuti se i vratiti - pojašnjava dr. Vranešić-Hadžimehmedović.

U Njemačkoj škole imaju bazen

Amel Kapo, profesor sporta i tjelesnog odgoja i trener u Plivačkom klubu „Speed“, smatra da bi plivanje trebalo uvesti kao obavezan predmet i u škole i na fakultete.

- Naše tijelo čini voda i, generalno, ljekari plivanje preporučuju kao vid rehabilitacije, a naučno je dokazano da bebe instinktivno znaju plivati. Kod nas roditelji i nestručne osobe samo bace dijete u vodu, kažu: „Hajde, isplivat će“, a dijete se počne gušiti i dobije nevjerovatan strah. I to je 70 posto razlog zašto kod nas dijete ne želi ići na plivanje. Kada su u pitanju utapanja, veliki problem predstavlja neznanje. Velika je razlika između temperature zraka i vode, pa ako se nisi prilagodio temperaturi vode, dođe do srčanih zastoja - upozorava Kapo.

On kaže da je prije mjesec dana bio u Njemačkoj vezano uz sport osoba s invaliditetom i napominje da tamošnje osnovne i srednje škole namijenjene ovim osobama imaju bazen.

- To je svugdje u svijetu normalno, samo je kod nas nenormalno - tvrdi Kapo.