BIH

Tašlihan je bio svratište za trgovce iz cijelog Osmanskog carstva

Tašlihan: Ime dobio zbog kamena od kojeg je izgrađen ( N. Kreštalica)

Piše: N. KATICA

5.8.2017

Tašlihan predstavlja najveći han izgrađen u Sarajevu. Njegov pravi naziv je Gazi Husrev-begov karavansaraj, ali zbog kamena kojim je građen, Sarajlije su ga prozvale Tašlihan (tašli – kamen). O tome koliko je bio važan za Gazi Husrev-bega, govori i činjenica da je za gadnju tražio majstore iz Dubrovnika.

Šadrvan u atriju

Gazi Husrev-beg je izgubio život 1541. godine u Crnoj Gori tako da se ovaj han ne nalazi u njegovoj vakufnami, jer je završen tek 1543. godine, ali je poznato da je izgrađen njegovim sredstvima i prema njegovoj naredbi te se smatra njegovom zaostavštinom.

Imao je skoro 20 soba, u koje je moglo stati tridesetak ljudi. Nalazile su se na drugom spratu, dok su na prvom spratu bili smješteni konji.

Njegova specifičnost bila je što se u sredini dvorišta ili atrija nalazio šadrvan, iznad kojeg je bila džamija za sve goste koji nisu išli u Begovu ili neku drugu džamiju. 

Garibija: Dugački karavani

- U stara vremena, na tom mjestu se trgovalo robama iz cijelog Osmanskog carstva, što potvrđuje i Mula-Mustafa Bašeskija, koji je zapisao da se jednom karavan pružao od Kozije ćuprije pa sve do Tašlihana. On je bio svratište za trgovce iz cijelog Osmanskog carstva. Poznato je da je han i s Gazi Husrev–begovim bezistanom bio povezan vratima, čiji se ostaci vide i danas na zidinama – kaže za “Avaz” Mufid Garibija, poznati arhitekt i poznavalac historije Sarajeva.

Kamen za kuće

Više puta je gorio, a potpuno je srušen 1912. godine. Tada su stare Sarajlije i trgovci konjima vukli kamenje s ruševina kako bi ih ugradili u svoje kuće, toliko im je on bio vrijedan.

O njegovom značaju, najbolje govore brojne fotografije turista pored ostataka nekada najvećeg hana u Sarajevu, a i to što se na svjetski popularnoj internet-stranici Tripadvisor.com nalazi baš Tašlihan kao jedna od znamenitosti koje se moraju obavezno posjetiti prilikom dolaska u Sarajevo.

Sarajevski Tašlihan proglašen je 2007. godine nacionalnim spomenikom BiH, a nedavno je buru u javnosti izazvala informacija da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odobrila gradnju nad njegovim ostacima.

Nikad nije ponovo urađen

- Kada je građen hotel “Europa” prema projektu Karla Paržika, namjerno je ostavljen slobodan dio gdje se han nalazio da bi se mogao ponovo napraviti. Ali, zbog slabosti Islamske zajednice u tom periodu, nikad nije urađen, a skroz je zatrpan u vrijeme stare Jugoslavije – navodi Garibija.

Čuva memoriju i duh zemlje

Nakon što je Komisija za zaštitu nacionalih spomenika BiH nedavno ukinula zabranu za gradnju na temeljima Tašlihana, građani su, u znak protesta, počeli potpisivanje peticije, a očitovali su se i iz Asocijacije arhitekata u BiH. Oni su u saopćenju za javnost naveli da se protive bilo kakvim radovima na ovom vrijednom arheološkom nalazištu. 

Trapara: Bitan kao i svaki drugi spomenik

- Arheološko nalazište jednako je bitno kao i svaki drugi nacionalni spomenik. Ono se ne može posmatrati kroz ekonomsku vrijednost nego se gleda kroz arhitektonsku, historijsku, kulturnu i mnoge druge prizme. Na mjestu Tašlihana čuvaju se memorija i duh mjesta, a to su dvije veoma bitne komponente u sagledavanju vrijednosti grada i zemlje. Kada se one izgube, i grad gubi vrijednost – ističe Boris Trapara, član Asocijacije arhitekata u BiH.