Od 50.000 hektara oranica na području Semberije trenutno se navodnjava svega oko četiri posto ili oko 2.000 hektara.

- Uglavnom je riječ o navodnjavanju površina pod povrćem, dok se veće parcele, na kojima se siju žitarice, navodnjavaju sporadično - kaže Jelica Radičić, samostalni referent za poljoprivredu u Gradskoj upravi Bijeljina.

Prebacivanje loptice

Zbog velikih suša koje su zabilježene na području Semberije i cijele BiH od 2012. godine do sada izgubljene su desetine miliona maraka. O razmjerama štete u semberskoj poljoprivredi zbog sušnih godina malo ko želi otvoreno govoriti, prebacujući lopticu odgovornosti na resorno ministarstvo i Vladu RS.

Više kao anegdota, i dan-danas se prepričava posjeta jedne izraelske delegacije Banjoj Luci, koja je prije nekoliko godina, prolazeći kroz Bijeljinu, uočila velike poljoprivredne komplekse i izdašne vodotoke, da bi samo konstatirala da je „ovoj regiji Bog sve dao, ali ljudi nisu u stanju da iskoriste te blagodati koje im se same nude kao na tacni“.

Jelica Radičić kaže da Semberija predstavlja bogomdano područje za proizvodnju hrane, jer se podzemne vode nalaze na dubini od svega dva metra.

U dolinama rijeka Save i Drine nalazi se kompleks od 50.000 hektara oraničnih površina. Semberija raspolaže kanalskom mrežom u dužini većoj od 500 kilometara. Kada je svojevremeno realiziran projekt hidromelioracije na području Semberije, uz pomoć kredita Svjetske banke, kultivirano je oko 19.000 hektara zemljišta. Tada se spominjala mogućnost navodnjavanja čak oko 15.000 hektara.

- Međutim, danas kanali služe za odvodnjavanje, a ne i za navodnjavanje oraničnih površina. Samo na kukuruzu, zbog velikih suša, gube se desetine i stotine miliona maraka - kaže Radičić, ističući da se ni realizacijom značajnog projekta, izgradnjom kanala Dašnica i spajanjem vode Drine sa Savom nije iskoristila mogućnost navodnjavanja većih oraničnih površina.

Veliki projekt

U prošloj godini, u okviru velikog projekta navodnjavanja, vrijednog oko 24 miliona KM, koji Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizira u saradnji sa Svjetskom bankom, Poljoprivredno dobro “Semberija” Bijeljina izgradilo je novi sistem za navodnjavanje koji omogućava navodnjavanje nešto više od 600 hektara zemljišta.

Direktor Poljoprivrednog dobra "Semberija" Stevan Trivković ističe da je ovim projektom sistem navodnjavanja izgrađen na lokaciji Novo Selo kod Bijeljine, na 622 hektara zemljišta koje je pod koncesijom.

- Sistem za navodnjavanje koristimo za povrtlarsku proizvodnju, prije svega graška, patlidžana, paprike i paradajza, ali i za proizvodnju sjemenskog kukuruza, a pozitivni efekti pokazali su se na prinosima usjeva - kaže Trivković.

On ističe da bez sistema za navodnjavanje ne bi bilo moguće organizirati proizvodnju ovih kultura. Povrtlarske kulture su ovom poljoprivrednom dobru samo u jednoj sezoni donijele profit od oko 250.000 maraka.

I dok suša postepeno uzima svoj danak, samo pojedini poljoprivredni proizvođači u Semberiji ovih dana navodnjavaju svoje njive zasijane kukuruzom. Mnogi od njih se plaše da će ostati bez hrane za stoku te se i ne upuštaju u kalkulacije o tome koliko će ih skuplje koštati tako proizvedeni kukuruz.

Krupna investicija za ratare

S druge strane, većina poljoprivrednika i ne pomišlja da sami instaliraju sisteme za navodnjavanje na njivama, jer je to krupna investicija koja bi se mogla isplatiti tek za nekoliko godina.

U stanju sveopće besparice i skupih bankarskih kredita većina poljoprivrednika još samo s vremena na vrijeme pogleda u nebo, iščekujući naoblačenje i kišu.

Sudeći po dugoročnim prognozama meteorologa, bit će ovo još jedna sušna godina u kojoj će se zbrajati šteta, a ne dobit.