Koeficijent inteligencije (IQ) možda baš i nije presudan kada je donošenje pravih i dobrih odluka u pitanju. Dok IQ može biti veoma bitan kada je akademski uspjeh u pitanju, kod donošenja odluka je presudno kritičko mišljenje i sposobnost pametnog rasuđivnaja.

Svi znamo nekoga ko je veoma inteligentan, a ko je sklon donošenju veoma glupih odluka, od zaključavanja ključeva u automobilu do “padanja” na očigledne internet prevare.

U istraživnaju sprovedenom na 244 učesnika, među kojima je bilo ljudi raznih kategorija, testirani su zajedno IQ i kritičko mišljenje. Odogovori na pitanja o snalažljivosti u situacijama iz stvarnog života ukazivali su na slabiju poveznost između IQ-a i kritičkog mišljenja.

Učesnici su naveli kako se, prema njihovom iskustvu, to najčešće manifestuje:

-slanje tekstualnih poruka pogrešnim osobama,

-zaključavanje samog sebe izvan stana,

-slanje imejla prepunog slovnih grešaka nekome važnom.

Tu su se, međutim, našli i neki mnogo ozbiljniji primjeri:

-zaduživnje na kreditnoj kartici veće od 1.000 dolara,

-pozajmljivnje novca za kockanje,

-seks bez zaštite i dobijanje seksualno prenosivih bolesti.

Oni koji ostvaruju bolje rezultate kada je kritičko mišljenje u pitanju, prijavili su manje negativnih životnih iskustava.

Sve ovo znači da je sasvim moguće imati prosječan koeficijent inteligencije, a ipak biti sposoban za donošenje dobrih odluka koje čine život lakšim.