Državna izdvajanja za zdravstvo u BiH iznose 10,9 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). U proteklih nekoliko godina oba entiteta pokrenula su široku reformu zdravstva koja je bila usmjerena na pronalazak boljeg načina finansiranja, jačanje sistema isporuke i poboljšanje kvaliteta njege bolesnika, ali bez nekog pretjeranog uspjeha, navodi se u izvještaju svjetske nevladine organizacije "Aid Span", koja se bavi monitoringom rada globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije.

Bruto društveni proizvod naše države iznosi oko 16 milijardi američkih dolara ili oko 27,5 milijardi KM, dok je 11 posto od tog iznosa oko tri milijarde KM, koliko naša država potroši na ovakav zdravstveni sistem.

Isti problemi

 - Ali, zdravstveni sistem u BiH i dalje se suočava s istim problemima, među kojima su nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, složenost administrativnog sistema, institucionalna fragmentacija, nedostatak medicinskog osoblja i brojne finansijske poteškoće. Svi ovi problemi uzrokuju potrebu za vanjskim finansiranjem sistema. Stoga je od 2006. godine BiH od Fonda primila više od 40 miliona dolara podrške za liječenje pacijenata oboljelih od AIDS-a i više od 20 miliona dolara za liječenje bolesnika zaraženih tuberkulozom – navodi se u izvještaju Fonda.

Ova organizacija, inače, povlači se iz BiH te se u izvještaju dodaje da će to rezultirati nizom novih izazova za bh. zdravstvo.

Novi izazovi

 - Prvi problem koji će se pojaviti vezan je uz proces nabavke lijekova, a problem uzrokuje fragmentacija zdravstvenog sistema u BiH i nemogućnost ulaska države na slobodno tržište putem jednog nacionalnog mehanizma. Upravo zbog toga se predviđa porast cijena lijekova. Kao drugo, pojavit će se izazovi u vezi s isporukom, koji su povezani s nepostojanjem zakona za socijalno ugovaranje – ističe se u izvještaju.

Prema riječima analitičara Fonda, kao posljedica, organizacije civilnog društva i ako mogu dobiti sredstva od ministarstava, ne mogu ugovoriti pružanje medicinskih usluga.

60 miliona dolara za 10 godina

 Od 2006. godine Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije finansirao je dva projekta u vrijednosti od 60 miliona dolara. Prvi je bio pod nazivom „Koordinirani nacionalni odgovor na AIDS i tuberkulozu u ratom razorenoj i visoko stigmatiziranoj situaciji“, a drugi je bio „Povećanje univerzalnog pristupa za većinu stanovnika u BiH“.

Ne postoji ulaganje u kadrove

 - Ne postoji ulaganje u kadrove i to je možda najveći problem, a o tome niko ne vodi računa. S time ćemo se suočiti u Sarajevu već za nekoliko godina. Naročito u oblasti pedijatrije i radiologije. Ostat ćemo apsolutno bez kadra, od postojećeg pola će otići u penziju, a mi nismo uložili ni marku u ljude koji bi trebali popunjavati te rupe – naglasio je Stevanović.

Mišljenje struke: Politika urušava sistem

Doktor Dragan Stevanović iz Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu, bivši dugogodišnji član rukovodstva Ljekarske komore KS, slaže se s mišljenjem Fonda, jer iste takve zaključke daje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao i Svjetska banka, koja je bila spremna uložiti novac u rekonstrukciju zdravstvenog sistema, ali je odustala nakon što je uradila analizu.

Dodao je da je posebna priča grozno miješanje politike u zdravstvo, jer ta politika pokušava preko zdravstva povlačiti dnevnopolitičke poteze koji će se svidjeti nekome, umjesto da promišlja dublje i planira razvoj zdravstva u BiH.

 - Na dnevnoj bazi vidimo da sistem zdravstva urušava politika, koja se djelimično miješa u zdravstvo i zbog novca. Mi sa 11 posto BDP-a, koliko izdvajamo, trebali bismo pripadati srednje razvijenim zemljama Evrope po pitanju ulaganja u zdravstvo. Trenutna vlada u FBiH u protekle tri godine u pogledu zdravstva nije učinila ništa, mislim da je ujedno i najgora vlada za zdravstvo koja je ikad bila – naglasio je Stevanović.