Otkriće sistema od sedam egzoplaneta oko zvijezde TRAPPIST 1 izazvalo je prošle sedmice veliko uzbuđenje širom svijeta.
To je i razumljivo jer otkriveni se planetarni sistem nalazi u našem svemirskom komšiluku na udaljenosti od oko 40 svjetlosnih godina.
Osim toga, tri od sedam netom otkrivenih planeta nalaze se u potencijalno naseljivoj zoni i mogli bi na svojoj površini imati okeane s vodom, što povećava mogućnost nastanka života u tom zvjezdanom sistemu.
- To je nevjerovatan planetarni sistem: ne samo zato što smo otkrili tako puno planeta nego i zato što su svi iznenađujuće svojom veličinom slični Zemlji - izjavio je voditelj studije Michael Gillon iz Instituta STAR Univerziteta Liege u Belgiji.
Dok naučnici na prava pitanja oko sedam novih planeta tek trebaju odgovoriti, mnogi se ljudi pitaju zašto se zadnjih godina učestalo otkrivaju “Zemljini blizanci”. Prošle godine je to bio planet Proxima b, a 2015. godine Kepler 452. I oba puta je vladalo veliko medijsko uzbuđenje kao prošlih dana, piše Jutarnji.
Razlog zbog čega se posljednjih godina otkriva sve više Zemlji sličnih planeta krije se u razvoju tehnologije. Mreže teleskopa, interferometrija, astrometrija, sateliti, teleskopi na Zemlji i u svemiru, sve to omogućava mnogo preciznija mjerenja i bolju razlučnost, a otkrićima egzoplaneta uvelike pomaže i razvoj superračunala i brzog interneta. Iako su naučnici još prije mnogo godina vjerovali u postojanje planeta izvan Sunčeva sustava, tek je napredak tehnologije 1990-ih godina omogućio otkriće prvih egzoplaneta.
Zato je u novembru 1995. velika medijska senzacija bila vijest da su znanstvenici Univerziteta u Ženevi otkrili kako oko zvijezde 51 Pegasi, slične našem Suncu, kruži planet 150 puta veći od Zemlje. Sve dok 2009. NASA nije lansirala 600 miliona dolara vrijedni svemirski teleskop Kepler, praktički svi otkriveni egzoplaneti bili su planetarni divovi poput Jupitera na kojima nije bilo šanse za razvoj života. No, taj je svemirski teleskop dosad otkrio 2331 egzoplanet (i gotovo isto toliko kandidata za egzoplanete), od čega 21 svemirsko tijelo nalik našoj Zemlji.
Idućih godina otkrića Zemljinih blizanaca dodatno će se intenzivirati, čime će svakako pridonijeti lansiranje NASA-ina svemirskog teleskopa James Webb koje se očekuje iduće godine.
- Do 2040. godine otkrit ćemo izvanzemaljsku inteligenciju - ustvrdio je prije nekoliko godina Seth Shostak iz poznatog Instituta SETI (Search for Extraterrestrial Life) u Kaliforniji. Program SETI obuhvaća brojna istraživanja u kojima se uz pomoć radioteleskopa proučavaju obližnje, ali i udaljene zvijezde u potrazi za signalima što upućuju na inteligentni život.
Potraga za inteligentnim životom u svemiru 2015. dobila je novi poticaj jer je ruski milijarder Jurij Milner pokrenuo 100 miliona dolara vrijedan projekt “Breakthrough Listen”, “lov na izvanzemaljce”. Milner je najavio i nagradu od miliona dolara pojedincu ili instituciji koja osmisli najbolju poruku što bi je zatim čovječanstvo poslalo izvanzemaljskoj inteligenciji. No, što ako se E.T. javi na poruku?
Međunarodna astronautička akademija objavila je protokol prema kojemu “ne bi trebalo odgovarati na signal ili druge znakove izvanzemaljske inteligencije dok se ne poduzmu odgovarajuće konzultacije na međunarodnoj razini”. Prema proceduri, o E.T.-jevoj poruci trebalo bi najprije obavijestiti glavnog sekretara UN-a koji bi tu vijest saopćio cijelom svijetu. Zatim bi međunarodna zajednica sastavila odgovor u ime cijelog čovječanstva.
