Na prvom panelu na konferenciji „Dan nezavisnosti BiH: 25 godina poslije“, koju je danas u hotelu 'Europa' u Sarajevu organizirala Federalna novinska agencija (FENA), profesor savremene historije jugoistočne Evrope na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Amir Duranović poručio je da u BiH treba uslijediti afirmacija i razvoj profesionalne historiografije, koja bi u prvom redu objasnila kako i zašto su se pojedini procesi odvijali.
Zatim je, kaže, potrebno, da se suočimo s parahistoriografijom čiji ciljevi nikada nisu bili profesionalne prirode.
- Ponuđene perspektive treba razvijati, a dostignute rezultate cijeniti, ali i ne odustajati od profesionalnih imperativa u nastojanju da se naša savremena historija što je moguće bolje istraži i prezentira - kazao je Duranović.
Na važnost Dana nezavisnosti ukazala je profesorica Državnog i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli Dženeta Omerdić i to s međunarodno-javnog aspekta i nacionalnog prava.
- Kroz nezavisnost došlo je do obnove državne samostalnosti BiH, nakon čega smo stekli subjektivitet na međunarodnopravnoj sceni. Subjektivitet se potvrdio kroz zaštitu državnih granica, koje su se utvrdile na datum sticanja nezavisnosti. U konačnici to znači da sutra možemo imati zahtjev unutar države, kojim će se tražiti samopredjeljenje, što je apsolutno neizvodljivo i nemoguće, jer se po principu "Uti possidetis" ne smiju mijenjati vanjske državne granice utvrđene danom sticanja nezavisnosti - rekla je Omerdić.
Drugi aspekt tiče se dosljednosti međunarodne zajednice, koja je zahtijevala ispunjavanje svih međunarodnih obaveza, definiranih međunarodnim ugovorima i običajnim pravom (poštivanje Povelje UN-a i brojnih drugih regionalnih dokumenata relevantnih za zaštitu ljudskih prava).
- Dvadeset pet godina nakon referenduma ne trebamo gledati na Dan nezavisnosti historijski već moramo kroz proces evropskih integracija posmatrat kao neku vodilju. Niko nije manje ni Srbin, ni Bošnjak ni Hrvat ukoliko smo više Bosanci i Hercegovci - zaključila je Omerdić.
Ovom prilikom, glavna urednica "Oslobođenja" Vildana Selimbegović izrazila je bojaznost da u 25 godina bh. političari nisu pokazali da su dovoljno lekcija naučili iz prošlosti.
- Odustali su od normativa koji podrazumijevaju ljudska prava - istakla je Selimbegović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo podsjetio je danas na geopolitičke aspekte i konfiguraciju svijeta uoči disolucije Jugoslavije, napravivši paralele s geopolitičkim prilikama koje posredno ili neposredno utiču na ovaj prostor četvrt stoljeća nakon proglašenja nezavisnosti BiH.
On je govoreći na konferenciji nazvanoj "Dan nezavisnosti BiH: 25 godina poslije“ u organizaciji, istakao da je urušavanjem svjetske imperije dovelo do niza dilema u zapadnom geopolitičkom poretku.
Prva se ticala sigurnosnog stuba zapadnog geopolitičkog poretka oličenog i NATO-u, jer su ratovi u Jugoslaviji, a posebno rat u BiH otvorio pitanje sigurnosti Saveza da izađe izvan svoje tradicionalne zone odgovornosti da bi zaustavio zločine protiv čovječnosti i genocid.
Druga dilema bila je vezana za identitet Evrope, dok je treća bila sadržana u tome može li nastajuća Evropska unija izgraditi zaseban geopolitički entitet u oblasti vanjske i sigurnosne politike.
Mišljenja je da se četvrt stoljeća od tada otvaraju geopolitičke dileme koje se odnose na iste aktere kao i početkom devedesetih, iako u drugačijim kontekstima, a posebno u slučaju EU koja se ponovo nalazi u potrazi za vlastitim geopolitičkim identitetom.
- Kada govorimo o geopolitici asociramo je uglavnom s geografijom, ali geografija države je nepromjenljiva, a njena geopolitička situacija je promjenljiva. Ako bismo sada ispunili tačke koje su se nalazile u pitanju na referendumu bili bismo danas sposobni da promijenimo geopolitičku situaciju - zaključio je Turčalo.
U okviru prvog panela konferencije okupljenima se obratio i bivši jugoslavenski i bosanskohercegovački diplomat Nedžad Hadžimusić ističući da je BiH platila najtežu cijenu disolucije bivše Jugoslavije, ali da je i danas plaća.
Podsjetio je da je novinar Mirko Klarin najavio rat, kazavši da ukoliko bi se oni koji izazivaju mržnju doveli pred sud, rat bi se mogao zaustaviti. Njegove slutnje o ratu su se obistinile, a Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu bio je prvi takve vrste nakon Nirnberga i Tokija.
Kazao je i da se BiH danas prepoznaje kao nefunkcionalna država, a dvije i po decenije kasnije to je država u kojoj je evidentno odsustvo dogovora i prisutno je samo deklarativno objašnjenje približavanja Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Zaključio je da je potrebno oformiti patriotski blok, jer za njega je to jedina prava mapa puta za modernu, održivu i prosperitetnu državu BiH.
Prvi panel moderator Amir Karić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli, zaključio je riječima da je BiH 1992. godine odabrala jedan i jedini mogući put samostalnosti i nezavisnosti, podsjećajući da je odluku o disoluciji prva donijela Srbija.
Srbija je 28. februara 1990. godine usvojila Ustav kojim je praktično istupila iz pravnog aspekta tadašnje Jugoslavije, a tek nakon toga to su učinile Slovenija, Hrvatska, Makedonija i BiH provodeći referendume i donoseći deklaracije o nezavisnosti.
Smatra da je u BiH u proteklih 25 godina stasala nova generacija savjesnih i odlučnih ljudi da grade budućnost domovine zasnovanu na pravnoj državi, revitalizaciji ekonomije i političkom dijalogu.
Skup je okupio istaknute javne i političke ličnosti koje su bile sudionici ili svjedoci značajnih procesa u BiH od 1992. do danas, kao i profesore s više fakulteta iz BiH koji su iz različitih naučnih disciplina prikazali tadašnje događaje, ali i aktuelne naučne refleksije.
