U Mostaru je danas održana sjednica predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) na kojoj se najviše govorilo o izmjenama i dopuna Izbornog zakona te aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

Kako je nakon sjednice na pres-konferenciji kazao predsjednik HNS-a i lider HDZ-a BiH, Dragan Čović, jednoglasno su usvojene smjernice o vođenju pregovaračke politike predstavnika Hrvata s predstavnicima druga dva naroda, odnosno, s predstavnicima parlamentarnih stranaka u BiH oko izmjena i dopuna Izbornog zakona.

Najkvalitetniji zbroj

Govoreći o izboru članova Predsjedništva BiH Čović je kazao da su definirali jedan od modela,a kao onaj koji će biti osnovni, pregovarački, ali i da je sagledano još nekoliko njih.

Taj osnovni model, rekao je Čović, predviđa tri prostora u BiH koji određuju izbor dva člana Predsjedništva.

Jedan su, naveo je, općine s dominanto hrvatskom većinom, drugi su općine s bošnjačkom većinom,a  treći su općine koje ne zadovoljavaju taj kriterij.

- Jednog člana Predsjedništva bi se biralo kao najkvalitetniji zbroj za tu strukturu naroda, znači, recimo za bošnjačkog, to  bi bila struktura općina koja ima dvotrećinsku većinu općina s bošnjačkim stanovništvom kojoj je dodata i ona treća struktura općina, jednako tako i za hrvatskog člana. Taj model bi za nas bio jedna smjernica za daljnje razgovore - iznio je Čović.

Kada je riječ o Domu naroda, Čović je kazao da se razgovaralo o dva modela  te da je ideja bila kako u potpunosti provesti odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, odnosno, kako izabrati 17 predstavnika, a da odgovaraju strukturi stanovništva.

Osnova za to, istakao je Čović, bila je  popis stanovništva iz 2013. godine i struktura stanovništva po kantonima,  kao izbornim jedinicama.

Novi model

-  U odnosu na sadašnji sistem, gdje svaki kanton mora dati predstavnika Bošnjaka, Hrvata i Srba, naš je stav da ne mora, odnosno, da to bude odraz zastupljenosti stanovništva u kantonima. Drugim riječima, ako u nekom kantonu uopće nemate predstavnika jednog konstitutivnog naroda, onda ne postoji ni obaveza da taj narod bude zastupljen iz tog kantona. Prema tom modelu bi se pouzdano izabralo 17 predstavnika jednog, drugog ili trećeg naroda, ne bi imali praznina kao sada ili izbjegao bi se strah u višoj ili manjoj mjeri da će jedan narod drugom nekim izbornim inžinjeringom birati predstavnike u klubove Hrvata, Bošnjaka ili Srba u Dom naroda u Federaciji BiH- istakao je Čović.

Naveo je da će tokom dana obaviti razgovore s pet, šest predsjednika stranaka te da će nastojati iduće sedmice organizirati sastanke, najprije SDA i HDZ BiH u jednoj, kako je kazao je, brojnoj strukturi „da raspravimo puno stvari koje se tiču aktuelne politčke situacije i da ih sa više uvažavanja, međusobnog povjerenja pokušamo staviti tamo gdje im je mjesto“.

Na isti način, kazao je, bit će vođeni razgovori i s nekoliko drugih stranaka.

Upitan da prokomentira veoma lošu političku situaciju u BiH, odnosno, kako gleda na političku krizu i  jesmo li na pragu novog konflikta, sukoba, čak i oružanog, Čović je odgovorio:

Teško da to vrijeme možemo upoređivati s nekim prethodnim iz stotina razloga, ali da je kriza stalno ozbiljna i da je neko stalno njeguje to je evidentno. Uostalom, vidjeli ste jučer događanja na Predsjedništvu, odnosno naše razgovore, prije toga i u Parlamentarnoj skupštini i kroz Vijeće ministara, kao i retoriku u javnosti, što je mnogo bitnije. Do sada smo imali krize vlasti na svim razinama, ali nismo imali ovakve slike u ovom trenutku, evo i predajom zahtjeva ili kako god nazvali formalno-pravno, za reviziju u Hag, vidjeli ste kakve smo komentare imali s različitih razina, a uostalom vidjeli ste jedan stav koji je došao iz PIC-a, prvi put, vezano za jedan problem u BiH. Mijenja se, ako ništa odnos prema  problemu i inicijatorima određene aktivnosti – kazao je Čović.

Zahtjev za reviziju

Također, rekao je i da je svoj stav po pitanju zahtjeva za reviziju presude po tužbi BiH.

-  Bez obzira šta jedan narod misli o stradanjima i ratu, o tome će sud donositi svoja stajališta i naš Sud i pravosudne institucije, kakve god da jesu, one su sistemu ove zemlje i njih moramo bezrezervno podržavati, a u hodu mijenjati, ako možemo. Jednako tako mislim o Haškom trubunalu, koji  je danas jedan mehanizam koordinacije. Zahtjev za reviziju se trebao uraditi na drugačiji, sustavan način. Ovako je ispalo da je to uradila jedna osoba, jedan narod, jedna stranka i ko može reći da sutra neće neko drugi, treći, nešto slično uraditi pa jednako obrazlagati sa sličnim argumentima – kazao je, između ostalog, Čović ustvrdivši kako misli da se „formalno -pravno neće ništa desiti prema instituciji kojoj smo to predali“.

Upitan o tome šta misli hoće li „Savez za promjene“ kako se otvoreno govori raskinuti koaliciju sa SDA, Čović je rekao:

-  Ostaje mi da im vjerujem ili ne vjerujem. Ali bojim se da, za to sam optimista, neće se niko lako odreći pozicije koju je teško izborio.