Asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" smatra da postupak revizije presude Međunarodnog suda pravde u Hagu iz 2007. godine po tužbi BiH protiv Srbije može da dokaže jasnu namjeru izvršenja zločina genocida u BiH koja u prethodnom postupku nije dokazana.
Ovo je istaknuto danas na redovnoj sesiji "Kruga 99" u Sarajevu, na kojoj je razgovarano o reviziji presude po tužbi BiH protiv Srbije, a uvodničari su bili predsjednik Asocijacije Adil Kulenović i stručnjak za međunarodno pravo Enis Omerović.
- "Krug 99" je odlučan u podršci za reviziju presude iz 2007. godine prihvatajući na taj način neupitnu narodnu volju. Mora se vratiti dostojanstvo onima koji su direktne ili indirektne, posredne i neposredne žrtve genocida - kazao je Kulenović u izjavi za medije.
Kao pravni naučnik i član pravnog tima BiH u ovom procesu Omerović je kazao da ukoliko jedna strana u sporu u istoj pravnoj stvari smatra da je nezadovoljna prvim postupkom, odnosno presudom iz 2007. godine, pravno je logički i normalno za svaku stranu u sporu, za svaku državu, da iskoristi pravnu mogućnost, vanredni pravni lijek kako bi se ponovno obratila Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Podsjetio je da je BiH peta država u historiji Međunarodnog suda u Hagu od 1946. koja će se ponovno obratiti toj instituciji zahtjevom za obnovu postupka.
Smatra da bi se BiH trebala koncentrirati na dokazivanje međunarodne odgovornosti Republike Srbije, samo u onim segmentima u kojima ona nije oglašena odgovornom u presudi iz 2007. godine.
- Posebno kršenje člana 2. Konvencije o genocidu. Dokazati da je Republika Srbija direktno počinila zločin genocida na državnom području BiH u kritičnom razdoblju. i povreda člana 3. Konvencije o genocidu, alternativno dokazati da je Republika Srbija pomagala i pružala podršku, bila suučesnik u izvršenju zločina genocida na državnom području BiH u kritičnom razdoblju - istakao je Omerović.
Nije želio govoriti o tome da li bh. pravni tim ima dokaza za taj proces dok ne budu imali uvid u konačni tekst aplikacije, no u konačnici, kazao je, treba prepustiti Međunarodnom sudu pravde u Haagu na odlučivanje ima li uopće i hoće li u zahtjevu BiH biti novih činjenica ili novih dokaza.
Ukoliko bi sud prihvatio apelaciju BiH, na konačnu odluku o reviziji bi se moglo čekati ne duže od dvije godine.
Najprije će Sud ispitati proceduralna pitanja, pojasnio je Omerović, kada BiH podnese aplikaciju, bit će otvoren pretpostupak, a druga strana u sporu, Republika Srbija, ima pravo na određene proceduralne prigovore, od legitimacije pravnog zastupnika BiH do postojanja novih činjenica i dokaza.
Nakon toga, ukoliko Sud donese presudu kojom će udovoljiti zahtjevu BiH, i u kojem će smatrati da postoje proceduralni uvjeti da se otvori revizija postupka, onda se ulazi u novo suđenje, a ono može trajati do četiri ili pet godina.
Omerović smatra da pravni zastupnik BiH Sakib Softić ima legitimno pravo da zastupa BiH po odluci Predsjedništva BiH iz 2002. godine, a u ovom slučaju radi se o nastavku iste pravne stvari.
- Predsjedništvo BiH nikada nije donijelo odluku o njegovom razrješenju, nikada punomoć koja mu je dana nije opozvana ni otkazana - zaključio je Omerović.
Softićev mandat, njegova aktivna legitimacija je potvrđena u reviziji presude koja je tadašnja Savezna Republika Jugoslavija podnijela 2001. godine Međunarodnom sudu u Haagu.
