Biskupski prijedlog za društveno-pravno uređenje BiH iz 2005. godine, prema kojem bi BiH bila podijeljena na na četiri "nenacionalne" regije, ponovo je aktueliziran.

Naime, pojedini regionalni mediji posljednjih dana često pišu o tome kako je crkva u BiH protiv „trećeg entiteta“.

Inicijalna ideja pokrenuta je kada su biskupi Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) 29. oktobra 2005. godine uputili svoj prijedlog za društveno-pravo uređenje BiH pod nazivom „Bosna i Hercegovina – izvor nestabilnosti i prijetnja miru, ili buduća članica EU-a“ koji je potpisao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, a ova tema se posljednih dana ponovo aktuelizirala. 

Šestorica  bosanskohercegovačkih biskupa učestvovali su u izradi prijedloga, a radi se o predsjedniku BK i nadbiskupu vrhbosanskom kardinalu Vinku Puljiću, dopredsjedniku BK i vojnom biskupu mons. Tomi Vukšiću, banjolučkom biskupu mons. Franji Komarici, biskupu mostarsko-duvanjskom i apostolskom upravitelju, trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar te pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren.

Tada je istaknuto da je „ovakva nepravedna podjela zemlje de facto ozakonila zakon jačega, a ne zakon pravde“.

Bosanskohercegovački biskupi smatraju da treba izvršiti reviziju ili ukidanje Daytonskoga sporazuma, a ponudili su regionalnu (nenacionalnu) podjelu, prema kojoj bi BiH, koju oni i dalje vide kao cjelovitu, bila podijeljena u četiri regije. One bi bile formirane prema ekonomskim, saobraćajnim, prirodnim, historijskim, geografskim i sl. Kriterijima. Glavni gradovi regija bili bi Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. 

Uređenje BiH prema biskupskom prijedlogu (plava - Tuzlanska regija, narandžasta - Sarajevska regija, crvena - Banjalučka regija, žuta - Mostarska regija)

Zbog svega navedenog kontaktirali smo generalnog sekretar Biskupske kongregacije BiH monsinjora Ivu Tomaševića koji nam je otkrio detalje ovog prijedloga.

Na portalu Jutarnjeg lista objavljen je tekst o kartama tzv. trećeg entiteta. Osvrnuli su se na ranije objavljene karte Večernjeg lista, ali i na kartu bosanskohercegovačkih biskupa iz 2005. godine. Kakav je vaš stav po ovom pitanju? 

- Biskupi su 2005. godine analizirali stanje u Bosni i Hercegovini, koje se od tada, na žalost nije u bitnom promijenilo kada je riječ o unutarnjem uređenju ove zemlje. Na kraju te analize biskupi su donijeli kao jedan od mogućih prijedloga uređenje Bosne i Hercegovine: „Jedan od mogućih modela mogao bi biti sljedeći: Bosna i Hercegovina ustrojena u 4 kantona (odnosno regije, provincije, distrikta, federalne jedinice…): Sarajevski, Banjolučki, Mostarski i Tuzlanski s granicama formiranim po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, geografske i (više) nacionalne naravi. Uz eventualne korekcije, mogle bi biti preuzete regije kako ih je, za potrebe svoga djelovanja već formirala, primjerice, misija OSCE-a u BiH. Bilo bi, međutim, vrlo bitno odrediti da u svakom od četiri kantona (regije, federalne jedinice itd.) svaki konstitutivni narod mora imati najmanje 30 % udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, (k)ako nikada pripadnici jednoga naroda ne bi mogli nadglasati pripadnike druga dva naroda“.

Da li treba ići u reviziju ili ukidanje Daytonskoga sporazuma?

- Kao odgovor navest ću citat iz spomenutog prijedloga biskupa iz 2005. godine:  „Ako međunarodna zajednica ne želi da BiH ostane i u budućnosti trajni izvor nestabilnosti i prijetnja miru na ovim prostorima, nego da se razvija kao civilizirana, demokratska, pluralistička (multietnička, multikulturalna, multireligijska država) s ostvarenim visokim standardima ljudskih prava i sloboda, onda to mora ne samo jasno kazati, nego i konačno sve poduzeti da bi BiH mogla krenuti tim putem i tako biti sposobna za poželjne i potrebne europske integracije. Nužni put za to je stavljanje izvan snage dosadašnjeg rješenja o podjeli zemlje na dva entiteta i nefunkcionalnog u političkom uređenju BiH. To uključuje i promjenu Ustava BiH kao uvjet za očekivani i potrebni početak pregovora o pridruživanju Europskoj uniji. Do sada su od strane međunarodne zajednice uloženi mnogi i napori i sredstva, ali je učinak mali zbog dosadašnjeg političkog sustava zemlje. Očito je da tako više ne treba raditi, a mi smo uvjereni da se treba i može bolje i svrsishodnije - za opće dobro, ukoliko se ima političke volje" - zaključio je monsinjor Tomašević u razgovoru za Avaz.ba.

Autor: M. Mulahuseinović