Građani Bosne i Hercegovine odlučuju se na brak, u prosjeku, u 28. godini. Žene u našoj državi, gledajući prosjek, udaju se sa 26, a muškarci sa 29 godina, navodi se na internetskom portalu World Atlas, koji se društvenim istraživanjima bavi od 1997. godine.
Da su Bosanke i Hercegovke u potpunosti u pravu kada su u pitanju godine u kojima su spremne na udaju, potvrđuje i istraživanje koje je objavljeno u knjizi “Algoritmi za život prema kojima treba donositi odluke” novinara Brajana Kristijana (Brian Christian) i kognitivnog psihologa Toma Grifitsa (Griffiths).
Društveni status
Prema njihovom istraživanju, ako ste u potrazi za ljubavlju, optimalna dob za biranje supružnika je kada napunite 26 godina. U matematičkom žargonu, potraga za potencijalnim partnerom poznata je kao “optimalna teorija zaustavljanja”. Istraživanjem koje je proveo sociolog Nikolas Volfinger (Nicholas Wolfinger), pokazalo se da je najbolje vrijeme za stupanje u brak između 28. i 32. godine.
Kako se navodi u istraživanju portala World Atlas, brakovi se najranije zaključuju u zemljama Istočne Evrope, gdje se mladenkina dob kreće između 22 i 26 godina, dok mladoženja ima između 24 i 27 godina. U Moldaviji, većina muškaraca se oženi u 26. godini, dok žene stupaju u brak sa 24 godine. U većini zemalja Srednje Evrope žene se udaju, u prosjeku, u 27. godini, dok većina muškaraca u brak stupa u 30. godini života.
Stanovnici zemalja Sjeverne, Južne i Zapadne Evrope imaju najvišu prosječnu dob kod zaključivanja prvog braka. Žene u tim državama udaju se, u prosjeku, sa 30 godina, a muškarci nešto kasnije. Švedska ima najviši prosjek godina stupanja u prvi brak (34,6). Žene u ovoj državi udaju se, u prosjeku, sa 33,3, a muškarci sa 35 godina.
Prema ovim podacima, nije teško zaključiti da je u većini bogatijih država Evrope prosječna dob za stupanje u brak viša nego u zemljama u razvoju. Većina muškaraca i žena odgađa brak u zemljama u kojima uživaju viši društveni status, imaju bolji sistem obrazovanja i zapošljavanja.
Sociolog Srđan Vukadinović smatra da razvijenost države ili njene ekonomije nije najbitniji faktor zbog kojeg se mladi odlučuju ili ne odlučuju za brak.
Bogati i siromašni
- U bogatijim zemljama mnogo je liberalniji odnos prema braku nego u siromašnijima i zbog toga najviše dolazi do razlika. Riječ je o sudaru tradicionalnog naspram modernog doživljavanja institucije braka. Poznato je da je danas granica za sklapanje bračne zajednice pomaknuta u srednje godine, dok je to ranije bilo nezamislivo. Pomaknuta je, između ostalog, i zbog ekonomskih razloga, ali to nije presudno – pojasnio je Vukadinović.
Vukadinović: Ekonomija nije presudan faktor
Dodao je da se BiH svrstava među države koje gaje tradiciju stupanja u brak te da kod nas postoji viđenje da, ako neko nije u braku, onda mu nešto fali ili ima manjkavosti.
- No, danas mladi, jednostavno, ne vide značaj tog formalnog ugovora kojim se zaključuje bračna veza. To dokazuje primjer sve većeg broja mladih parova koji žive zajedno a da nisu sklopili brak – zaključio je Vukadinović.
Države s najvišom prosječnom dobi stupanja u brak
34,6 – Švedska
33,7 – Island
33,4 – Španija
33,2 – Danska
33 – Norveška
Države s najnižom prosječnom dobi stupanja u brak
25 – Moldavija
25,7 – Azerbejdžan
25,9 – Turska
26 – Ukrajina
26 – Bjelorusija
