BIH

David Phillips: Turska i Rusija nisu odgovarajući model za zemlje koje teže dobroj vladavini

Direktor Programa za izgradnju mira i Instituta za ljudska prava na njujorškom univerzitetu “Columbia”

Erol AVDOVIĆ

19.2.2017

Dejvid Filips (David Phillips), direktor Programa za izgradnju mira i Instituta za ljudska prava na najpoznatijem njujorškom univerzitetu “Columbia”, autor je i odličan poznavalac balkanskih prilika. Ovaj bivši visoki savjetnik Klintonove administracije ove sedmice je objavio novu knjigu “Turska, nesigurni saveznik Zapada“, u kojoj je oštro kritizirao vladavinu predsjednika Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), navodeći moguće posljedice takve politike službene Ankare za Balkan.

U ekskluzivnom razgovoru za “Dnevni avaz“, Filips koji, osim na američkim univerzitetima, predaje i na Bečkoj diplomatskoj akademiji, žestoko kritizira i Moskvu zbog negativnog utjecaja na Balkanu, usljed, kako kaže, prešutnog povlačenja Amerike iz tog dijela svijeta.
 
Filips kaže da je još rano predviđati kako će Trampova administracija tretirati Balkan. Za “Avaz” navodi da će američki fokus i dalje biti na obračunu s nasilnim ekstremizmom. Ostaje i pri stavu da se Beograd još nije u potpunosti odrekao mitoloških percepcija o Srbiji kao regionalnom hegemonu i da i dalje neprihvatljivo utječe na bosanske Srbe. Za BiH, kako navodi, najveća šansa ostaje u kontinuiranom napretku u euroatlantskim integracijama.  

Šta Vas je navelo, kao dokazanog prijatelja Turske, da napišete ovu vrlo kritičnu knjigu i da već u naslovu sugerirate da Turska nije više neupitni saveznik Amerike kao što je bila posljednjih 70 godina?

- Turska se pridružila NATO-u 1952. godine i turski vojnici su se borili rame uz rame s Amerikancima tokom konflikta u Koreji. I u Hladnom ratu Turska je bila uz sami bok NATO-a. Nuklearno oružje bilo je smješteno u Turskoj. Ta zemlja je odigrala neophodnu ulogu u zadržavanju Sadama (Sadam Husein, irački diktator koji je bio na vlasti od 1979. do 2003. godine, op. a.) i kao utočište za kurdske izbjeglice nakon iračkog rata (2003.). Međutim, NATO je više od sigurnosnog saveza. To je koalicija zemalja koja dijeli vrijednosti. Danas je Turska islamistička zemlja, antizapadna, antidemokratska i zemlja prekršilac ljudskih prava. Kad bi Turska željela da postane članica NATO-a danas, ona jednostavno ne bi mogla da se kvalificira za to članstvo.

U knjizi tvrdite i da je Turska postala antiamerička. Kako odgovarate onima koji vjeruju da su te optužbe samo dio “zapadne zavjere” protiv Erdoana i islamskog svijeta?

- To nije tvrdnja. To su činjenice, potvrđene od nezavisnih posmatrača i vlada. Više novinara je zatvoreno u Turskoj nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Evropski parlament je ogromnom većinom izglasao da suspendira pregovore koje Turska vodi o svom članstvu u Evropskoj uniji (EU) zbog njenog nečuvenog rekorda o kršenju ljudskih prava. Naravno, mnogi Turci imaju napredne vrijednosti i aspiracije ka članstvu u EU. Ali, Erdoan je fokusiran na konsolidaciju svoje političke moći. Turska je danas duboko podijeljena zemlja, u ratu sa samom sobom i konfrontirana sa svojim susjedima.

Koja su glavna pitanja u američko-turskim odnosima koja zabrinjavaju mnoge i u BiH, jer ugrožavaju nastavak važnih savezništava?

- Američko-turski odnosi su komplicirani. Povrh svega, Erdoan zahtijeva ekstradiciju Fetulaha Gulena (Fathullah), kojeg optužuje da je planirao puč 15. jula 2016. Međutim, njegovo izručenje iz SAD je pravno, a ne političko pitanje. Erdoan traži i da SAD prestanu s podrškom sirijskim Kurdima, preko kojih su se slomila koplja u bici za Raku. No, do sada su Narodne zaštitne jedinice sirijskih kurdskih boraca pokazale više hrabrosti nego turske specijalne snage, koje su zapele u Al-Babu i podnose glavne žrtve.

Jeste li zabrinuti da bi Erdoanu i Putinu, u nekoj geopolitičkoj trgovini i uz smanjeni američki angažman na Balkanu, moglo biti ostavljeno da se oni pobrinu o BiH, Kosovu, Srbiji i Makedoniji?

- Rusija igra lošu ulogu u destabiliziranju zemalja zapadnog Balkana i eksploatira slabosti kako bi projicirala svoj utjecaj. No, kao i u 90-im, tako i danas, stabilnost još počiva zapadno. Sretan sam što je intervencija koju je predvodio NATO konačno dovršila rat u BiH. Sjedinjene Države su otišle u rat da se na Kosovu ne bi dogodilo ono što se dogodilo u Bosni. Ali, iako je nasilni konflikt završen, Miloševićev projekt se nastavlja. Beograd nastavlja podržavati Srbe u BiH i na Kosovu da bi se dalje promaknuli ciljevi velike Srbije. Turska i Rusija dijele neoimperijalne ambicije. Obje te zemlje su uključene u prljavu igru.

Iznosite teške optužbe na račun Turske. Ima li Trampova administracija razloga da posluša savjete iz Vaše knjige? Znači li to da BiH ne može više previše računati na Ankaru?

- Spreman sam ponuditi svoj savjet svakome u svako vrijeme. Ali, još je rano reći šta će Trampova administracija uraditi na Balkanu. Sigurnost će biti njihov prioritet. Njihove politike će biti fokusirane na prevenciju nasilnog ekstremizma. U Trampovom svijetu – “Amerika prvo” - zemlje koje sarađuju na deradikalizaciji imat će naklonost.

phillips-1

Filips: Američko-turski odnosi su komplicirani

Turska ostaje glavni problem. Erdoanova AKP (Partija pravde i razvoja) funkcionira kao ogranak Muslimanske braće (Muslim Brotherhood). Pa kako će onda politika SAD prema Turskoj biti pogođena ako se Muslimanska braća stave na listu međunarodnih terorističkih organizacija.

Kako BiH može što prije do NATO-a uz smetnje koje pravi Srbija i domaću korupciju i nepotizam?

- Istrajati u demokratiji i euroatlantskim integracijama je “antidot” korupciji i autokratiji. Bosna i Hercegovina treba imati jasan putokaz za reforme, koji će joj pokazati put za dublju euroatlantsku integraciju.

U protivnom, hoće li Rusija preovladati u BiH i Makedoniji, sa sporadičnim iskrama ka Crnoj Gori, iako je ona stigla do NATO vrata?

- Ni Turska ni Rusija nisu odgovarajući model za zemlje koje teže dobroj i čistoj vladavini.

Čini se da se Dodik, koji je dospio na američku crnu listu, sa sankcijama koje su potvrđene i od Trampove administracije, uzalud nada da će ga izbaviti sam Putin? Jesu li to samo iluzije?

- Dodik je gangster kojem je mjesto u zatvoru, a ne u državnoj palati. Što prije on nestane s političke scene, tim bolje za sve Bosance i Hercegovce, uključujući i bosanske Srbe. Oni trebaju prestati da se stigmatiziraju s njihovim kriminaliziranim vodstvom.

Komunicirate li još sa svojim starim prijateljima u BiH; koji biste savjet ponudili današnjim bh. političarima, 21 godinu poslije Dejtona?

Imam neke stare prijatelje u Bosni s kojima sam blisko sarađivao tokom ratnih godina. Bosna i Hercegovina kao cjelovita, slobodna i ujedinjena ima svoju budućnost u Evropi. Što se savjeta tiče, Bosanci trebaju zauvijek odbaciti Miloševićev projekt. SAD mogu pomoći koristeći i dalje princip mrkve i batine.

Hoće li Brisel i Berlin uspjeti izgurati BiH na putu ka EU, ili će orijentalni i ruski utjecaj, posebno ako SAD posustanu, odvući BiH u drugom smjeru? Može li se Vašington dodatno angažirati?

- Američko vodstvo je ključno za Bosnu i Hercegovinu. Bosna je američki projekt. Ali, projekt se nastavlja. SAD se moraju ponovo angažirati na zapadnom Balkanu osiguravajući kontratežu Rusiji i Turskoj. Bosanci i Amerikanci dijele jednu posebnu vezu. Ona je skovana u ključnoj krizi i ojačana zajedničkim vrijednostima. Srbija još nije dobra sila, jer ona tek treba pokopati Cara Lazara - jednom zauvijek.

Kako mislite da je “Bosna američki projekt”?

- BiH jeste američki projekt. Vojna akcija koju su predvodile Sjedinjene Države zaustavila je etničko čišćenje i stopirala rat. Diplomatija SAD ispregovarala je Dejtonski mirovni sporazum. Koliko god manjkav, Dejton je obustavio višegodišnje bratoubilaštvo. SAD su diplomatski investirale u izgradnju mira nastojeći ojačati strukture vlasti. BiH je demonstrirala vrline američkog angažmana, kao što je isto tako otkrila američke limite.

U Sarajevu traje polemika o reviziji bh. tužbe protiv Srbije u predmetu BiH protiv Srbije. Kakav je, prema Vama, bio karakter rata u BiH, znajući da oni koji ga nazivaju “građanskim”, uz ostalu pogrešnu semantiku, relativiziraju odgovornost Srbije kao agresora?
 
- Konflikt u BiH nikad nije bio građanski rat. Kad bi se ostavili da sami uređuju svoje odnose, Bosanci bi lako živjeli zajedno. Minuli rat je bio agresija Srbije na suverenu državu Bosnu i Hercegovinu i on je bio konzistentan s drugim akcijama Srbije koje su ciljale ostale bivše republike Jugoslavije.

Pogrešna dioptrija

Kako objašnjavate da neki Bosanci gledaju u Erdoana isto kao što neki Srbi gledaju u Putina, umjesto da se solidarno okrenu jedni drugima?

- Erdoan se ne može manje brinuti nego što se brine o bosanskim ljudima. U njegovom neootomanskom svijetu Bosna je de facto bila kolonija i uvijek će biti lakej u turskoj sferi interesa.

Atlanticizam je koncept za Balkan

Može li Vaša knjiga pomoći Balkancima da prestanu biti podijeljene zajednice po sferama utjecaja?

- Atlanticizam (okretanje prema euroatlantskim integracijama – op. a.) je koncept koji je relevantan za Balkan i njegovu modernizaciju. On se temelji na dobrim odnosima među susjedima, a to je esencijalno za mir i progres.

Dejton treba nadograditi

Ako se SAD dodatno angažiraju, šta treba prvo uraditi? Kako reformirati Dejton kada ga Amerikanci čuvaju kao nedodirljivo čedo?

- Dejton treba biti nadograđen tako da oslikava trenutno stanje. Nijedan ugovor nije kreiran da bude vječan. Stvari se mijenjaju i sporazumi trebaju reflektirati stanje na terenu. Dejton se svakako ne smije tretirati kao dozvola nacionalistima da traže mandat za obnašanje svog utjecaja.