BIH

Mjerama energetske efikasnosti građani će doći do velikih ušteda!

Nakon što je i Dom naroda FBiH usvojio potrebnu regulativu

A.Dučić/M. Kunarac

18.2.2017

Nakon što je Dom naroda Federalnog parlamenta, 6. februara, usvojio Zakon o energetskoj efikasnosti konačno bi se trebali stvoriti uvjeti, ne samo za ispunjavanje obaveza naše države prema Energetskoj zajednici, već i za osiguravanje mogućnosti građanima koji su ostali uskraćeni da potpuno iskoriste prednosti sistematske implementacije mjera energetske efikasnosti u svakodnevnom životu.

Na usvajanje ovog zakona, se, pak, čekalo od 2013. godine, a naša država je više puta bila kritikovana zbog neispunjavanja obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Novi zakon, koji je ranije usvojen u predstavničkom domu, uvrstit će odredbe iz tri direktive EU.

No, ovaj zakon, prije svega treba rezultirati stvaranjem uvjeta za poboljšanje efikasnosti potrošnje energije u Federaciji BiH. Kada je riječ o kolektivnom stanovanju, prema relevantnim istraživanjima, čak 85 posto zgrada u našoj državi nije adekvatno izolirano, dok stanje dodatno  pogoršava nedostatak značajnijih ulaganja u održavanje ovih objekata u zadnjih 30 godina. Neefikasno korištenje energije u kombinaciji s trendom stalnog rasta cijena energenata sve više opterećuje domaćinstva, naročito ona s niskim primanjima.

Mustafa Čopelj, voditelj projekta Svjetske banke “Energetska efikasnost u BiH” za Federaciju BIH kazao nam je da je cilj projekta da se kroz implementaciju mjera energetske efikasnosti u javnim objektima pokažu njene prednosti. 

- Rezultati o poboljšanju uvjeta boravka u školama i bolnicama, uštedama u potrošnji energije, novca i emisije CO2 najbolje pokazuju opravdanosti projekta. Uz neprihvaljtivo visok energijski intenzitet u Bosni i Hercegovini i loše trenutno stanje javnih objekata potencijal je zaista ogroman. Ipak ograničena sredstva predstavljaju određeni vid barijera da aktuelna oblast kao što je energetska efikasnost još više dobije na značaju. U vezi s tim mi ćemo kroz projekt Svjetske banke u narednom periodu pokušati kreirati određene dugoročno održive mehanizme finansiranja koji će imati za cilj da se broj obnovljenih objekata iz godine u godinu značajno povećava. U okviru ove aktivnosti očekujemo podršku i aktivnu ulogu kako domaćih tako i međunarodnih institucija koji imaju aktivnu ulogu u ovoj oblasti – rekao nam je Čopelj.

mustafa-copelj

Goran Krstović, voditelj projekta “Promocija energetske efikasnosti u BiH” Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ), rekao nam je da se struktura obaveza u ovom segmentu razvoja počela uvoditi još od 2010. godine u skladu prema Ugovoru o Energetskoj zajednici zemalja jugositočne Evrope, odnosno obavezom transponiranja evropskih direktiva iz energetske efikasnosti u domaće zakonodavstvo.

- U to vrijeme su se, uz tehničku asistenciju kroz evropske projekte, pripremili prijedlozi zakona o energetskoj efikasnosti za FBIH i RS, od kojih je zakon u RS-u usvojen 2013. godine, dok je ovaj u FBiH tek nedavno. S druge strane, zakonski okvir je potrebno potkrijepiti detaljima važnim za njegovu implementaciji, tj. potrebno je razviti regulative koje će do detalja definirati način provođenja sistemskog pristupa u ovoj oblasti. Trenutno smo u fazi uvođenja regulatornog okvira i nadam se da ćemo već u skorije vrijeme započeti sa ostvarivanjem konkretnih rezultata – kazao je Krstović.

Kada je riječ o ostvarivanju ušteda u potrošnji energije, te o provođenju mjera energetske efikasnosti u raznim segmentima privrede i društva, kao što se stambeni sektor, javni i komercijalni sektor, industrija i saobraćaj, kako navodi on, očekivanja idu u smjeru pružanja određene potpore od strane sistema krajnjim korisnicima i provodiocima mjera. 

- Upravo ta očekivanja se trebaju realizovati putem jasno definiranog zakonskog i regulatornog okvira koji treba jasno omogućiti rad sistema. Ovdje uglavnom govorimo o različitim vrstama finansijskih instrumenata koji trebaju da pomogunu u inteziviranju primijena mjera energetske efikasnosti kao i ostvarivanju ušteda energije, kao što su fondovi za energetsku efikasnost, obligacione sheme za energetsku efikasnost, ESCO modeli, ugovori o energijskom efektu, višegodišnje budžetsko planiranje itd. Trenutno je ocjena da investicije u mjere enregetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini uglavnom dolaze iz privatnih budžeta krajnjih korisnika, bez značajnog učešća potpora osiguranih od strane javnog sistema. Ovdje bih kao izuzetak naveo napore koje ostvaruju Fond za zaštitu okoliša u FBiH i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS-a na uspostavi održivih mehanizama pružanja potpore investitorima – podcrtao je Krstović.

Dodaje da institucije sve više razumijevaju benefite koji se ostvaruju primjenom mjera energetske efikasnosti i daju napore na punoj uspostavi sistema.

Nadležni iz USAID-ovog projekta "Ekonomija energetske efikasnosti" podcrtali su da ulaganjem u mjere energetske efikasnosti, kao što je na primjer izolacija kuća, moguće je uštediti gotovo polovinu novca koji se koristi za grijanje. 

- Privreda, posebno djelatnosti koje sa bave proizvodnjom materijala i opreme za energetsku efikasnost, te građevinske i uslužne djelatnosti iz ovog domena, imaju i dodatne mogućnosti da značajno povećaju svoje kapacitete, zaposle nove ljude i time pokrenu čitav razvojni ciklus. Naravno, energetska efikasnost ima i opće društvene prednosti jer se značajno smanjuju ispuštanja štetnih gasova. Na primjer, kuća na kojoj su primijenjene mjere energetske efikasnosti trošit će upola manje energije, a samim tim imamo i upola manje ispuštanja štetnih gasova. Energetska efikasnost je jedna od osnovnih mjera zaštite protiv prekomjernog zagađivanja zraka koje je prisutno u gradovima širom Bosne i Hercegovine, posebno u zimskim mjesecima. Ove mjere su uspješno primjenili veći evropski gradovi u borbi protiv zagađenja - rečeno nam je.