Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu već 480 godina čuva kulturno-historijsko bogatstvo BiH. Osnovana je 1537., kada je Gazi Husrev-beg svojom drugom vakufnamom otvorio medresu i uz nju biblioteku, odredivši da se novcem koji ostane od gradnje medrese kupi vrijednih knjiga koje će koristiti učenici i oni koji će se baviti naukom.

Za 480 godina postojanja biblioteka je doživjela mnogo promjena, bila je uništavana, pljačkana, ali i nagrađivana i obogaćivana. Skoro pet stoljeća od osnivanja nastavlja funkcionirati kao javna biblioteka i razvija se svakim danom. Danas ima oko 100.000 bibliotečkih jedinica - knjiga, rukopisa, vakufnama i mnogih drugih vrijednih dokumenata koji svjedoče o historiji naše zemlje.

Čitaonica radi u punom kapacitetu

Prošla vremena

- Naš fond nije veliki, ali je specifičan, mi ne čuvamo sve što izađe, već biramo građu – kaže direktor biblioteke Osman Lavić.

Kada je 1697. Eugen Savojski spalio Sarajevo, u biblioteci je ostalo četiri-pet rukopisa koje je Gazi Husrev-beg uvakufio, a sve ostalo je uništeno. Kasnije je počelo sakupljanje građe, ljudi su dosta stvari držali na tavanima, u magazama, seharama pa i zakopanim.

- Imamo primjer da je čovjek u Trebinju u zidovima stare kuće koju je kupio pronašao knjige iz osmanskog perioda. Knjige su predate Medžlisu Islamske zajednice Trebinje i poslane u našu biblioteku na restauraciju i konzervaciju - govori Lavić.

Biblioteka nema institucionalnu saradnju kada je u pitanju prikupljanje građe, već su od njenog postanka do danas građani ti koji doniraju stare dokumente, knjige... Samo porodica Đumišić iz Banje Luke poklonila je više od hiljadu dokumenata na osmanskom turskom jeziku, svi su nastali na našim prostorima i govore o životu i nekim prošlim vremenima, istakao je Lavić.

- Narod u Bosni nije nikada bio crna mrlja pismenosti, Bosna nikada nije bila tamni vilajet, kako je mnogi prikazuju. Naši ljudi uvijek su se obrazovali – ističe Lavić.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci pohranjeno je pola stoljeća onoga što su ljudi pisali i radili. U njenim arhivima, kako navodi Lavić, čuvaju se djela 400 ljudi iz BiH koji su pisali na orijentalnim jezicima. Nije bitno je li u pitanju jedan stih, knjiga, tarih - sve se čuva, jer to je nešto što govori o ovom narodu i državi.

Arhiva biblioteke: Sve je pregledano, digitalizirano, katalogizirano...

Pripremanje ispita

Svake godine više od 20.000 osoba koristi usluge biblioteke. U njoj se organiziraju kulturni događaji, čitaonica radi punim kapacitetom, studenti tu pripremaju ispite, istražuju...

- Ja sam od 1982. ovdje. Prvih pet godina radio sam dežure u čitaonici koja je tada imala 10 do 15 mjesta i jedan veliki sto. Za tih pet godina upoznao sam mnoge ljude koji su danas inžinjeri, advokati, doktori, u tim klupama rođene su mnoge ljubavi koje su krunisane brakom - rekao je Lavić.

Nekada su mlade Sarajlije u Vijećnici usavršavale znanje i uz to mjesto ih vežu mnoga lijepa sjećanja. Sadašnje generacije studenata na taj način vezane su uz Gazi Husrev-begovu biblioteku, čiji su uposlenici na to ponosni i stalno rade na unapređivanju njenih kapaciteta.

Lavić: Specifičan fond

Svaki dokument priča je za sebe

U biblioteci ne postoji ništa što nije raspakovano, pregledano, katalogizirano i digitalizirano, navodi direktor Lavić.

-  Svaki dokument priča je za sebe, svaki je jedinstven. Možda je neki dokument prepisan negdje u Meki, Medini, Perziji, pa je neko iz Bosne otišao dolje da bude guverner i od tamo ga poslao za svoju džamiju. Onda je taj dokument prestao da se koristi i stajao je u nekom memli sefu mnogo godina pa je tek onda dostavljen nama – govori Lavić.