Iako je na čelo Vrhovnog suda Federacije BiH imenovan još u aprilu prošle godine, Milorad Novković do sada nije detaljnije istupao u javnost u toj funkciji. Prvi opširniji intervju dao je za naš list, a u njemu se ne zadržava samo u okvirima trenutnog djelovanja na čelu Vrhovnog suda. 

Velika čast

Novković je jedan od ljudi koji su, praktično, 1997. godine pokrenuli reformu pravosuđa u BiH. Kao bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a tu je dužnost obnašao šest godina, govori o slabostima u pravosuđu, problemima u Sudu i Tužilaštvu BiH, te o tome dokle se uopće došlo s reformom ovog, trećeg, stuba vlasti u državi.

- Doći u Vrhovni sud je velika čast, a biti predsjednik ovog suda je faza u kojoj se završava karijera u smislu priznanja profesionalne zajednice. Vrhovni sud FBiH naslijedio je Vrhovni sud BiH, koji je imao dugu tradiciju, te koji je bio jedan od najboljih sudova u bivšoj zemlji. Mi želimo nastaviti tu tradiciju - kaže Novković na početku intervjua za naš list.

Šta ste uspjeli uraditi od 1. aprila do danas?

- Za osam od devet mjeseci postigli smo zapažene rezultate u stvaranju boljih materijalno-tehničkih uslova za rad Suda. Želimo ga otvoriti prema drugim vrhovnim sudovima u regiji, a naravno posebno prema kantonalnim i općinskim sudovima u FBiH. Nastavit ćemo sa stručnim usavršavanjem svih sudija. Imamo redovne sastanke sa sudijama u regiji. Vrlo je bitno da donosimo kvalitetne odluke koje treba da služe nižestepenim sudovima, pa i pravosuđu u BiH u cjelini, radi stvaranja jedinstvene sudske prakse i zakonitog rada.

Novković: Već smo postigli zapažene rezultate u Vrhovnom sudu

Na temelju Zakona o sudovima osnovali smo Odjeljenje za evidenciju sudske prakse, koje do sada nije bilo. To odjeljenje ima najveći broj vrhovnih sudova u regiji. Cilj je da što brže dođemo do kvalitetne sudske prakse koja će služiti nižestepenim sudovima u FBiH.

Isto tako, otvorili smo model rješavanja spornih pravnih pitanja, što treba biti nadležnost Vrhovnog suda. Nižestepeni sudovi mogu sve što primijete u svom radu adresirati nama, to se ovdje rješava, donose se odluke i šalju nižestepenim sudovima u smislu smjernica. Očekujem u ovoj godini da će zbog toga u ovoj godini u znatnoj mjeri doći do smanjenja broja predmeta u ovom sudu.

Kako gledate na inicijative da se kroz izmjene zakona u Parlamentu FBiH postupci boračke revizije prebace s Vrhovnog suda na kantonalne sudove?

- Moram reći da je ovaj sud unazad tri do četiri godine bio neažuran. Uzrok njegove neažurnosti je to što je preuzeo dosta upravnih sporova koje je rješavalo deset kantonalnih sudova. Smatram da je došlo vrijeme da se Vrhovni sud oslobodi te nadležnosti, naročito kada su u pitanju postupci u provođenju kontrole prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite. Niže sudske instance su i stvarno i mjesno nadležne za te predmete. 

Imam određeno razumijevanje za to što je prije šest-sedam godina ovaj sud preuzeo to u svoju nadležnost. Međutim, kantonalni sudovi su osposobljeni da o tome odlučuju. Radi se o vrlo osjetljivoj kategoriji građana FBiH. Sasvim sam siguran da je u tim predmetima potrebno što hitnije postupanje, kvalitetnije odluke, kako bi se prava tih građana riješila. Deset kantonalnih sudova će to daleko prije riješiti nego jedan Vrhovni sud FBiH.

Nakon prošlogodišnjeg sastanka s predstavnicima OSCE-a izjavili ste da je mali broj procesuiranih osoba za krivična djela korupcije u odnosu na ono šta se predstavlja u javnosti. Možete li za naš list ovo dodatno elaborirati?

- Ta krivična djela naročito su u fokusu, a prema mojoj procjeni, kada je u pitanju otkrivanje i optuživanje počinilaca tih djela posebnu pažnju treba posvetiti tužilaštvima. Tužilaštva u ovom vremenu još nisu u mogućnosti da zajedno s policijskim agencijama u punom kapacitetu rade na otkrivanju i dokazivanju te vrste krivičnih djela. Saradnja između tužilaštava i policijskih agencija mogla bi se odvijati bolje. Naravno, ne završavaju svi predmeti osuđujućim presudama, iz razloga što nisu osigurani kvalitetni dokazi.

Kako ocjenjujete rad pravosuđa u cjelini? U kojoj mjeri stoje, s jedne strane, sumnje javnosti u profesionalnost pojedinih sudija i tužilaca te, s druge, u tvrdnje iz pravosudnih krugova da je pravosuđe stalno na političkom udaru?

- Kao predsjednik VSTV-a u nekoliko navrata sam davao ocjenu, naročito o radu Suda i Tužilaštva BiH. Moja mišljenja u to vrijeme bila su upozoravajuća kada je u pitanju rad ove dvije pravosudne institucije. Ona su sadržavala element kritičnosti, ali koja je bila u potpunosti potkrijepljena svim potrebnim dokazima. Upozoravao sam na određene probleme koji su bili prisutni, a koji su posebno dobili svoj epilog u posljednje dvije ili tri godine.

Mišljenje javnosti

Koji su to problemi?

- Sada, s ove pozicije predsjednika Vrhovnog suda FBiH, neću o tome da govorim. Nemam dovoljno saznanja, a nemam ni ovlaštenja da ulazim u analizu rada te dvije pravosudne institucije. A kada su u pitanju sudovi općenito, naravno da moramo imati sluha i za ono mišljenje koje često čujemo u javnosti. Moram konstatirati da javnost ima negativno mišljenje o radu sudova. Ja to ne prihvatam u onoj mjeri kako se to iznosi u javnosti, ali moram priznati da rad svih sudova u FBiH, uključujući i Vrhovni sud, treba unaprijediti te u što većoj mjeri profesionalizirati.

Ali u kojoj mjeri je nužna reforma pravosuđa? Treba li nam pritisak iz EU, koji će, nesumnjivo, biti ispoljen u procesu evropskih integracija, da to uradimo?

- Reforma pravosuđa u državi je počela 1997. godine. Nekoliko komisija Ujedinjenih nacija dalo je ocjenu da je pravosuđe u BiH cjelokupno korumpirano, da nije nezavisno, da je neprofesionalno i da je u tom pravcu potrebno provesti reforme. Tražile su se personalne promjene, budžetska i zakonodavna reforma. U 2003. su entiteti sporazumom svoja ovlaštenja prenijeli na tijelo koje se zove VSTV, kao garant nezavisnog, samostalnog, profesionalnog i efikasnog pravosuđa. 

Kada je riječ o personalnim promjenama u pravosuđu, to je naročito bilo izraženo 2004. ili 2005. godine, a na tome se u kontinuitetu radilo. Međutim, ne možemo izmišljati stručnjake i dobre sudije. Biramo uglavnom ono što je raspoloživo. Nekada se izaberu lošiji, a ostanu bolji. I to se dešava. Ali te greške se ne smiju praviti namjerno i treba ih svesti na najmanju moguću mjeru. No, vrlo je teško izvagati ko je u određenom trenutku bolji od koga. 

Problem je što se zastalo s budžetskom reformom i to u znatnoj mjeri. U Federaciji imamo finansiranje sudova i tužilaštava iz  deset izvora, te dodatna tri na nivou FBiH. Bilo bi daleko jednostavnije i u većoj mjeri bi pravosuđe bilo samostalno i nezavisno da se finansira iz jednog budžeta. Da ne govorim o nivou BiH. Na tome sam kao predsjednik VSTV-a dugo insistirao. Mislim da je tu trebao veći pritisak međunarodne zajednice. Odgovorno tvrdim da nema nezavisnog i samostalnog pravosuđa dok ne bude promijenjen način finansiranja sudova i tužilaštava.

Do marta novi tekst Zakona o suzbijanju korupcije

Federacija već duže ima problem s činjenicom da još nije primijenila Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, kojim se, između ostalog, predviđa osnivanje posebnih odjela u Vrhovnom sudu i Tužilaštvu FBiH. Kako gledate na to?

- Bio sam predsjednik VSTV-a kada je donesen taj zakon. Iz tadašnjih struktura vlasti bio je pritisak čak i na VSTV da dadne svoj doprinos da se što hitnije usvoji zakon. Očekivao sam njegovu vrlo brzu primjenu. Međutim, vjerovatno zbog promjene vlasti desilo se da on još nije primijenjen. Obavio sam nekoliko razgovora u posljednje vrijeme s vrlo odgovornim ljudima u FBiH i od njih sam dobio uvjeravanja da bi se to trebalo desiti do kraja ove godine ili početkom naredne. 

Ministar pravde FBiH Mato Jozić odredio je komisiju koja radi na izmjenama i dopunama tog zakona. I ja sam član te komisije. Mi smo od konca decembra već imali četiri sastanka i siguran sam da ćemo do marta donijeti tekst zakona.