Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

Muamer Bandić za Avaz.ba: Bosanci najviše poslove dobivaju u Njemačkoj i Sloveniji

Objavljeno: 16. 02. 2017 - 13:26 Novosti » Intervju A A A Times Arial
Muamer Bandić za Avaz.ba: Bosanci najviše poslove dobivaju u Njemačkoj i Sloveniji
Bandić:

Razgovarala: Milica KUNARAC

Broj nezaposlenih tokom 2016. smanjio se za 27.546 lica u odnosu na 2015. godinu, te je zabilježen pad stope nezaposlenosti za dva posto. Od ukupnog broja osoba koja traže zaposlenje, 268.626 ili 52,67 posto su žene, kazao je za Avaz.ba Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema njegovim riječima administrativni podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja stope nezaposlenosti. Ova činjenica ukazuje na oporavak tržišta rada, povećanje broja zaposlenih osoba sa evidencija službi i zavoda za zapošljavanje, povećanje broja prijavljenih potreba za radnicima od strane poslodavaca te smanjenje korisnika novčane naknade.

- Sve ovo je rezultat kontinuiranih aktivnosti nadležnih institucija na poboljšanju stanja na tržištu rada BiH, kao i povećanja sredstava koja se ulažu u aktivne politike tržišta rada, odnosno programe za zapošljavanje. Činjenica je da su programi trenutno usmjereni uglavnom na ugrožene grupe na tržištu rada (mladi, žene, lica sa invaliditetom i Romi), s obzirom na značajne procente učešća ovih grupa u ukupnom broju nezaposlenih lica. Određena sredstva su također uložena i u programe samozapošljavanja - kazao je Bandić.

Pozitivan trend kao rezultat rada nadležnih institucija, bilježi Agencija za rad i zapošljavanje BiH te zavodi i službe za zapošljavanje, ali i institucije zakonodavne vlasti koje određuju politike i utvrđuju sredstva. Rezultat opredijenosti ovih institucija je smanjenje nezaposlenosti.

On je istakao da je očekivati da se ovaj trend nastavi, s obzirom na to da će neke mjere i aktivnosti koje su poduzeli tokom prethodne godine rezultate imati tokom narednog perioda.

Koje mjere treba poduzeti da bi se smanjila stopa nezaposlenosti?

- Ukoliko želimo, a vjerujem da želimo, u većem obimu povećati stopu zaposlenosti, onda moramo poduzeti mnogo ozbiljnije mjere koje će imati mjerljive indikatore na osnovu kojih ćemo kroz tačno određen vremenski period utvrditi njihove učinke, a koji bi se ogledali u značajnijem povećanju zaposlenosti. Kada govorim o mjerama, onda prije svega mislim na slijedeće - vladavina prava mora da postoji u mnogo većem obimu od onoga u kojem je sad trenutno. Dakle, ukoliko želimo da privučemo strane investitore, ili da građane Bosne i Hercegovine motiviramo da u BiH investiraju svoj novac i otvore nova radna mjesta, onda moramo da stvorimo takav ambijent koji će ih uvjeriti da je to ulaganje sigurno i isplativo. To možemo učiniti samo kroz jačanje vladavine prava i jednakosti pred zakonom - kazao je Bandić.

Ono što je također neophodno je sistem obrazovanja uskladiti sa potrebama tržišta rada.

- Apsurdno je da mi obrazujemo mlade osobe, dakle investiramo u njih novac, znanje i vrijeme, a  potom ih šaljemo na biro za zapošljavanje. To nigdje u svijetu nije praksa. Nadalje, mišljenja sam da je potrebno preurediti funkcionisanje zavoda i službi za zapošljavanje, prije svega mislim na sistem vođenja evidencije o nezaposlenim osobama, kao i evidencije o zaposlenim osobama. U većini razvijenih zemalja službe za zapošljavanje podstiču firme na zapošljavanje nezaposlenih osoba, dok je kod nas potpuno drugi sistem funkcionisanja. Kod nas službe podstiču nezaposlene osobe, što mislim da je pogrešno - kazao je Bandić.

Aktivne politike zapošljavanja koje se provode već duži niz godina ne daju očekivane rezultate, da li je potrebno kreirati potpuno nove?

- Prije svega mislim da mjere koje se provode ne trebaju da imaju efekte socijalnog zbrinjavanja, koje za rezultat daju samo prividno i kratkoročno smanjenje stope nezaposlenosti, već naprotiv potrebne su mjere koje će dovesti do stvarnog povećanja dugoročne zaposlenosti. Neophodno je preduzeti mjere na smanjenju strukturalne nezaposlenosti, a prije svega je neophodno kvalifikacije osoba koje spadaju u teško zapošljive kategorije prilagoditi potrebama međunarodnog tržišta rada, kroz prekvalifikacije, dokvalifikacije i obuke, ali isključivo na osnovu potreba međunarodnog tržišta rada - rekao je naš sagovornik.

Još jedan od elemenata za koji smatra da je vezan za povećanje stope zaposlenosti se odnosi se na preporuku građanima BiH da se na međunarodnom tržištu rada zapošljavaju isključivo putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Razlog za to je što oni za koje Agencija posreduje imaju punu zaštitu države BiH kako u segmentu radno-pravnog statusa, zdravstvenog, socijalnog i penzionog statusa, tako i u segmentu socijalne sigurnosti za vrijeme trajanja nezaposlenosti.

Podaci o suficitarnim i deficitarnim zanimanja na tržištu rada BiH, kada se posmatraju zvanične evidencije nezaposlenih osoba, su već duži period uglavnom nepromijenjeni,  kako to komentirate?

- To ukazuje na stvarnu potrebu za promjenama u obrazovnim planovima, jer je jasno da ovi kadrovi nisu potrebni poslodavcima u mjeri u kojoj se obrazuju. Pozitivno je da su neka ministarstva obrazovanja već počela sa izmjenama upisne politike, ali ćemo rezultate tih izmjena osjetiti tek za par godina. Kada govorimo o suficitarnim zanimanjima to su III stepen, trgovci, bravari, automehaničari, konobari, metalostrugari, mašinbravari, IV stepen mašinski tehničari, elektrotehničari, građevinski tehničari (visoko i niskogradnja), saobraćajni tehničari, fizioterapeuti, maturirani gimnazijalci, administrativni tehničari i medicinski tehničari (sestre), VII stepen diplomirani ekonomisti, pravnici, andragozi i pedagozi, kriminalisti, inžinjeri poljoprivrede, hemije.

Deficitarni su III stepen, gumari, šivači, stolari, zidari, hidroizolateri, varioci, armirači, betonirci, IV stepen veterinarski tehničari, farmaceutski tehničari, kozmetičari, građevinski tehničari za hidrogradnju, programeri, tehničari računarstva, VII stepen diplomirani inžinjer elektrotehnike (smjerovi: automatika i elektronika, telekomunikacije, informatika i jaka struja), diplomirani inžinjer građevine, diplomirani arhitekti, profesori matematike i informatike, diplomirani farmaceuti.

Osim ovih zvaničnih podataka, analiza oglasa u službama za zapošljavanje, na internet-portalima i u štampi pokazuje da su na tržištu rada tražena i slijedeća deficitarna zanimanja: farmaceuti (magistri farmacije), komercijalisti, menadžeri prodaje, prodavači i profesori stranih jezika i matematike, a veliko interesovanje je i za radnicima u bankama i mikrokreditnim organizacijama (referenti za kredite i kreditni službenici), knjigovođama, računovođama i raznim drugim ekonomskim zanimanjima. Takođe, oglašavanje radnih mjesta bilo je izraženo u državnoj upravi, posebno pri zapošljavanju pripravnika, kao i u oblasti obrazovanja, ugostiteljstva i turizma - kazao je Bandić.

Evidentna je potražnja za diplomiranim inženjerima informatike i elektronike i malo ih je na evidenciji nezaposlenih, kao i diplomiranih inženjera telekomunikacija, saobraćaja, geodezije, geologije i građevine.

Osim toga, velika potražnja zabilježena je u građevinskom sektoru, naročito u ljetnom periodu kada su u toku veliki građevinski projekti, te su traženi radnici za rad na gradilištu (zidari, tesari, armirači, varioci, cjevari, bravari, električari, izolateri itd.).

Agencija za rad i zapošljavanje BiH po svojoj nadležnosti posreduje u zapošljavanju naših građana samo na inostranim tržištima rada. Koja zanimanja su najtraženija za rad u inostranstvu, na koji način se aplicira i kakav je odziv bh. građana za rad vani?

- Interes za odlazak naših državljana na rad u inostranstvo je veliki, ali Agencija posreduje samo i isključivo u slučajevima kada imamo zaključene sporazume o zapošljavanju sa određenim državama. Na taj način našim državljanima obezbjeđujemo punu radno-pravnu zaštitu na radu te dostojan rad u skladu sa svim međunarodnim poveljama i konvencijama. Okolnost da su neke zemlje iz regiona i EU liberalizacijom zakona olakšali zapošljavanje građana Bosne i Hercegovine na svom tržištu rada, je dodatno uvećala interesovanje građana BiH.

U 2015. godini broj građana koji su zaposleni na međunarodnom tržištu rada je 3.547, a u 2016. taj broj je 5.857. Iz ovih podataka se jasno može zaključiti da je Agencija uradila odličan posao, a ono što želim da naglasim da je Agencija posredovala isključivo na osnovu postojećih sporazuma o zapošljavanju. Dakle razlog povećanja posredovanja u zapošljavanju na međunarodnom tržištu rada nisu novi sporazumi o zapošljavanju, već je isključivi razlog povećana aktivnost zaposlenika Agencije.

Smatram bitnim istaći da Agencija ulaže velike napore da bi proces zapošljavanja građana BIH, koji su zaintresovani za zasnivanje radnog odnosa na međunarodnom tržištu rada, usmjerila na Agenciju kao jedinu instituciju koja je u najvećoj mjeri upoznata s potrebama međunarodnog tržišta rada i svim neophodnim kriterijima potrebnim za zasnivanje radnog odnosa.

Kakve su garancije i sigurnost bh. građana na inostranim tržištima?

- Agencija raspolaže informacijama o poslodavcima koji iskazuju potrebu za radnom snagom iz BiH, a također vodi brigu o bh. građanima za koje posreduje u zaključivanju radnog odnosa na međunarodnom tržištu rada. To je velika prednost u odnosu na one radnike koji zasnuju radni odnos bez znanja Agencije. Vrlo bitno je istaći da oni radnici koji su putem Agencije zasnovali radni odnos imaju i pravo na socijalnu sigurnost za vrijeme trajanja nezaposlenosti, a koja se može desiti u slučaju promjene poslodavca.

Želim da skinem stigmu sa teme zapošljavanja građana BiH na međunarodnom tržištu rada. Naime, na međunarodno tržište rada putem Agencije zapošljavaju se isključivo kategorije koje nazivamo teško zapošljive, odnosno osobe koje su duže vremena na birou za zapošljavanje i koje se putem različitih podsticajnih mjera koje vlade provode nisu u stanju animirati i zaposliti na domaćem tržištu rada.

Takve osobe za zapošljavanje na međunarodnom tržištu motivira i podstiče novčana ponuda stranih poslodavaca. Prema informacijama sa kojma Agencija raspolaže, a koje ne mogu iznositi zbog zaštite podataka, najveći broj osoba koje zasnuju radni odnos na međunarodnom tržištu rada imaju sasvim prihvatljivo plaćene satnice, imaju plaćene sve zakonom propisane doprinose i najveći broj radnika zarađeni novac šalje u Bosnu i Hercegovinu članovima svoje porodice jer uglavnom odlaze samo osobe koje zasnuju radni odnos dok im porodice ostaju u BIH.

U kojim zemljama su ostvareni najznačajniji rezultati zapošljavanja?

- Najznačajnije rezultate posredovanja smo ostvarili pri zapošljavanju u Sloveniji, i to 4.778 lica u 2016. godini, što u odnosu na 2015. godinu, kada smo posredovali za 2.667 lica predstavlja izuzetan napredak po broju, ali i po kvaliteti zapošljavanja. Moram istaći da smo posjetili neke naše radnike i slovenačke poslodavce, kako bismo se na licu mjesta uvjerili u kvalitet poštivanja Sporazuma o zapošljavanju. U Sloveniji se zapošljavaju uglavnom lica sa KV i VKV zanimanjima: vozači, varioci, zidari, armirači, električari, tesari, elektroinstalateri i bravari.

Kada je riječ o SR Njemačkoj, posredovanje realizujemo u skladu sa Dogovorom o zapošljavanju medicinskih radnika (medicinskih i pedijatrijskih tehničara), te smo i u ovom slučaju ostvarili značajan napredak. Tako smo u 2016. godini posredovali pri zapošljavanju 1.079 lica, a u 2015. godini 870 lica. I u ovom slučaju smo u stalnim kontaktima sa Saveznom agencijom za zapošljavanje Njemačke, zahvaljujući čemu se u potpunosti primjenjuju odredbe Dogovora i čime je obezbijeđena puna radno-pravna zaštita naših državljana na radu u toj državi.

Želim još jednom istaći da Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine posreduje u zapošljavanju isključivo za zanimanja koja su suficitarna na našem tržištu rada, čime štitimo našu privredu i normalno funkcionisanje države.

Kakvi su planovi Agencije u narednom periodu?

- Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine će i u narednom periodu nastaviti sa ispunjavanjem nadležnosti koje kao državna institucija ima u oblasti rada i zapošljavanja. Ono što bih istakao je da ćemo pristupiti realizaciji Sporazuma o zapošljavanju sa Državom Katar, učestvovati ćemo u pregovorima za zaključenje sporazuma o zapošljavanju koji su ranije inicirani, a također ćemo u slučaju da procijenimo da je to od interesa za našu državu inicirati i zaključivanje sporazuma sa nekim drugim državama - kazao je Bandić.



Autor: M. KUNARAC
Preporučujemo vam