BIH

Zahvaljujući "Erasmusu +" 800 studenata će studirati u Evropi!

Implementacija jednog od najuspješnijih programa EU

Mi. K. – A. Du.

9.2.2017

U okviru ovih projekata planirana je mobilnost više od 800 studenata iz BiH koji će dobiti mogućnost da studiraju u Evropi u periodu od 3 do 12 mjeseci.

Evropska komisija je 26. januara 2017. godine počela proslavu 30. godišnjice Erasmusa, jednog od najuspješnijih programa EU. Program Erasmus uspostavljen je 1987. kao program razmjene studenata. Već od prve godine, kad je učestvovalo 3 200 studenata iz 11 evropskih zemalja (Belgije, Danske, Njemačke, Grčke, Francuske, Irske, Italije, Nizozemske, Portugala, Španijee i Velike Britanije), program se neprekidno razvija.

Erasmus+ danas nudi brojne mogućnosti kad je riječ o visokom obrazovanju, strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, školskom obrazovanju, obrazovanju odraslih, mladima i sportu. Te su mogućnosti namijenjene učenicima, nastavnicima i osobama koje rade s mladima. 

Zahvaljujući programu tokom proteklih 30 godina devet miliona ljudi  u Evropi dobilo je priliku studirati, osposobljavati se, volontirati ili steći radno iskustvo u inozemstvu. U odnosu na svoje prethodnike, Erasmus+ više je povezan s tržištem rada te omogućuje studentima da stažiraju u poduzećima i organizacijama u inozemstvu te da steknu iskustva neformalnog učenja, čime ih se priprema za tržište rada i sudjelovanje u građanskom životu.

Bosna i Hercegovina je pristupila Bolonjskom procesu u septembru 2003. godine u Berlinu. Od tada BiH redovno učestvuje na sastancima ministara odgovornih za oblast visokog obrazovanja Evropskog područja visokog obrazovanja (EHEA) koji se održavaju  svake dvije godine u cilju praćenja napretka u implementaciji bolonjskih ciljeva, te definisanja novih ciljeva, prioriteta i politika u oblasti visokog obrazovanja, kazao je to za Avaz.ba Suad Muhibić, direktor Nacionalne Erasmus+ kancelarije.

Prema njegovim riječima, svaka od navedenih ministarskih konferencija rezultirala je donošenjem Komunikea, kojim se definišu ciljevi i smjernice djelovanja u okviru Bolonjskog procesa u naredne dvije godine. Posljednja takva konferencija održana je u Jerevanu u maju 2015.godine.

- Na tim sastancima usvajaju se i Integrisani izvještaji, koji sadži informacije o napretku svake pojedinačne zemlje članice Bolonjskog procesa, a sačinjen je na osnovu upitnika koje sve zemlje članice popunjavaju i dostavljaju Bolonjskom sekretarijatu i Timu za prikupljanje podataka – kazao je Muhibić.

BiH već dugi niz godina učestvuje u raznim međunarodnim projektima koji imaju za cilj uvođenje i harmoniziranje bolonjskih ciljeva i odredbi.

- Jedan od takvih projekata je i nedavno završeni projekat Vijeća Evrope i Evropske komisije koji je rezultirao izradom dokumenta pod nazivom „Prioriteti u oblasti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za period 2016-2026“ koji postavlja priritete u oblasti visokog obrazovanja u BiH za narednih 10 godina, a usvojen je od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2016. godine. Osim toga institucije iz BiH učestvuju i u TEMPUS i ERASMUS+ projektima koji znatno doprinose usklađivanju sistema visokog obrazovanja u skladu sa evropskim trendovima i praksama, te standardima i principima u visokom obrazovanju – kazao je naš sagovornik.

Prema njegovim riječima Erasmus+ je najvažniji program EU u oblasti obrazovanja, obuke, mladih i sporta, koji se implementira u periodu od 2014. do 2020. godine, s budžetom više od 14,7 milijardi eura.

suad-muhibic-eubih

- U protekle dvije godine, visokoškolske institucije iz BiH su uzele učešće u 197 projekata međunarodne kreditne mobilnosti, 17 projekata izgradnje kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja i 2 Jean Monnet modula. U okviru ovih projekata planirana je mobilnost više od 800 studenata iz BiH koji će dobiti mogućnost da studiraju u Evropi u periodu od 3 do 12 mjeseci, kao i mobilnost više od 700 nastavnog i administrativnog osoblja sa naših univerziteta koji će dobiti priliku da podučavaju ili pohađaju trening događaje u oblasti visokog obrazovanja u Evropi. Do sada je već realizovano preko 200 mobilnosti studenata i više od 200 mobilnosti osoblja sa naših visokoškolskih institucija. Pored toga, dodjeljeno je 8 stipendija studentima iz BiH za studiranje na Erasmus Mundus zajedničkim master studijima.

Projekti izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju podržavanju modernizaciju, pristupačnost i internacionalizaciju visokog obrazovanja u partnerskim zemljama, uključujuci i BiH, kroz modernizaciju nastavnih planova i programa, reforme upravljanja visokoškolskih institucija, jačanje veza između visokoškolskih institucija, privrede i drugih relevantnih institucija - kazao je Muhibić.

On je dodao da u poređenju sa drugim zemljama iz regije Zapadnog Balkana, BiH zauzima drugo mjesto u regionu po pitanju učešća u Erasmus+ programu u oblasti visokog obrazovanja, što predstavlja značajan rezultat i veliki doprinos daljem razvoju međunarodne saradnje u ovoj oblasti.

Elvira Dilberović, federalna ministrice obrazovanja kazala je da visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini je već više od deset godina tema mnogih rasprava, a u samom sektoru se odvijaju značajne reforme temeljene na Bolonjskim principima,  očekivanja su velika, ali je i dalje prisutno nezadovoljstvo javnosti sa stanjem u ovom sektoru.

Prema njenim riječima i dalje smo sudionici problema s kojima se suočava reforma, a najveći je fragmentiranost obrazovanja u našoj zemlji, što je velikim dijelom dovelo do kašnjenja potpune implementacije reforme.

- Pravac djelovanja u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini su usvojeni „Prioriteti za razvoj visokog obrazovanja u BiH za period 2016-2026.“, odnosno sedam ključnih područja: dobro upravljanje i menadžment, resursi, povezanost tržišta rada i visokog obrazovanja, standardi kvalifikacija, studentsko iskustvo, internacionalizacija i statistika u visokom obrazovanju. U ovom trenutku potrebno je, prije svega, pojačati aktivnosti na razvoju kvalifikacijskog okvira zasnovanog na ishodima učenja i prema zahtjevima tržišta rada u Bosni i Hercegovini te njegovim uključivanjem u sistem osiguranja kvaliteta – kazala je Dilberović.

Kako je kazala obrazovni sistem treba posvetiti daleko veću pažnju poduzetništvu, korištenjem novih i inovativnih pedagoških tehnika, jačom saradnjom s lokalnim poslodavcima i poslovnim liderima.

- Kombinacijom  obrazovnih reformi i mjera poticaja potrebno je povećati interes za samozapošljavanje i razvoj poduzetničkog duha. To podrazumijeva i  redovnu reviziju nastavnih planova i programa prema tehnološkim postignućima na tržištu rada, a u skladu sa standardima zanimanja i standardima kvalifikacija te uspostaviti mehanizme  koji  omogućavaju pravovremeno  uključivanje novih zahtjeva tržišta rada u nastavne planove i programe - kazala je Dilberović.

elvira-dilberovic-eubih 

Navodi da cjelokupna zajednica mora uložiti daleko veće napore da visoko obrazovanje postane kvalitetno  i prepoznatljivo u zemlji i izvan  nje s uspostavljenim sistemom osiguranja kvaliteta temeljenom na Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete na Evropskom prostoru visokog obrazovanja.

- S tim u vezi, jedna od najznačajnijih aktivnosti u ovom periodu vezana je i za provedbu zakonskih obaveza koje se odnose na akreditaciju studijskih programa koje izvodi visokoškolska ustanova s pregledom sadržaja, ishoda učenja, te kapacitetom visokoškolske ustanove koja izvodi studijski program, a njeno kašnjenje je najvećim dijelom uzrokovano nedostatkom finansijskih sredstava za ovaj postupak.

Potrebno je poboljšati i  ulaganja u univerzitetske istraživačke centre za istraživanje i inovacije s obzirom da u BiH postoje centri za razvoj novih proizvoda ili primjenu novih tehnologija – kazala je naša sagovornica.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke redovno prati implementaciju reforme visokog obrazovanja te pruža podršku realizaciji programa međunarodne akademske i studentske mobilnosti i razmjene, projektima visokoškolskih ustanova koji se odnose na projekte osiguranja kvaliteta i projekte povezivanja s potrebama tržišta rada, kao i internacionalizacije visokog obrazovanja.

Implementacija Bolonjskog procesa na BiH univerzitetima ne teče brzinom kako se očekivalo, a ponekad stanovi iz deklaracije se primjenjuju na pogrešan način, smatra rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Radoslav Grujić.

- Postoje i lični i objektivni razlozi za to. Jedan broj ljudi na svim nivoima odlučivanja i primjene Bolonjskog procesa nije shvatio suštinu onoga što je rečeno kroz deklaraciju. Cesto se kroz "primjenu Bolonjske deklaracije" provlače ideje i stavovi koji ni na koji način nemaju vezu sa procesom reforme visokog obrazovanja. Bolonjska deklaracija predstavlja težnju učesnika u sistemu visokog obrazovanja da se podigne kvalitet nastavnog procesa, da se podigne nivo znanja studenata i zadovolje potrebe poslodavaca. Sve ostalo iz deklaracije predstavlja prijedloge kako da se postignu ova tri cilja – kazao je Grujić. 

Istakao je da u proteklih 10 godina na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, postignuto dosta u reformi nastavnih planova i programa, akreditacija i licenciranja istih, čime se njihov kvalitet približio najboljim evropskim univerzitetima.

radoslav-grujic-eubih

- Sistem licenciranja, generalno, se pokazao kao dobar sistem službene eksterne kontrole rada na univerzitetima. Veliki napredak je ostvaren u opremanju laboratorija na tehničkim fakultetima, školovanje mladih nastavnika na evropskim univerzitetima itd. Mislim da ovaj trend treba nastaviti uz potenciranje kadrovskog jačanja.  Na BiH univerzitetima, trebamo se vratiti izvornim stavovima iz Bolonjske deklaracije, raditi na promjeni svijesti svih učesnika u visokom obrazovanju, poslodavaca, pa čak i roditelja u neophodnost bolje i efikasnije organizacije sistema visokog obrazovanja i univerziteta, vidljivog podizanja kvalitetnija nastave (predavanje, praktični rad, naučno/istraživački rad, razmjena studenata i nastavnika, načina ispitivanja studenata...).

On je dodao da je sistem visokog obrazovanja je postao glomazan, formiran je preveliki broj univerziteta i studijskih programa uz nedovoljan broj kvalitetnog nastavnog i naučno-istraživačkog osoblja.

- Studenti, takođe treba da promijene svoje stavove i ponašanje. Oni treba da shvate da su došli na univerzitet po znanje, a ne po diplomu. Sistem visokog obrazovanja prolazi kroz sve teškoće koje ima privredni razvoj u BiH i bez oporavka privrede ni univerziteti neće moći ispuniti zahtjeve koji stoje pred njima. Na kraju, treba istaći da reforma visokog obrazovanja košta, da je potrebno uložiti velika sredstva u stvaranje uslova za kvalitetan nastavno-naučni rad, školovanje mladih univerzitskih kadrova, opremanje laboratorija za istraživanje itd. Kroz podizanje kvaliteta visokog obrazovanje može se bar djelimično ublažiti odlazak omladine u druge države. Mišljenje mojih kolega rektora je da treba nastaviti evropski put u reformi univerziteta – zaključio je Grujić.