"Nismo vidjeli tako nešto u pet ili šest decenija", rekao je za Thomson Reuters Foundation stručnjak iz Međunarodnog centra za kukuruz i pšenicu (CIMMYT) David Hodson.

Analiza CIMMYT-a i univerziteta u danskom Aarhusu, objavljena u četvrtak u časopisu Nature, pokazala je da je epidemiju izazvala nova vrsta žitne hrđe, gljivične infekcije koja u nekoliko sedmica može uništiti cijele usjeve ako se ne spriječi na vrijeme.

"Vrlo je agresivna", upozorava Biagio Randazzo, agronom koji je prvi primijetio tu bolest, dodajući kako su na Siciliji pogođene različite vrste durum pšenice koje se koriste za proizvodnju tjestenine, kao i neke druge vrste pšenice te zob.

Spore žitne hrđe prenose se vjetrom, a 2017. bi te gljive mogle pogoditi usjeve u obližnjim državama poput Grčke, Albanije, Libije i Tunisa, tvrde stručnjaci, no ističu i da nije sigurno hoće li se zaraza proširiti jer je moguće da ti organizmi nisu preživjeli niske zimske temperature.

Patolog za biljke iz FAO-a Fazil Dusunceli ističe kako ta bolest posebno prijeti malim poljoprivrednicima u sjevernoj Africi čija je proizvodnja najveća u regiji.

Stručnjaci naglašavaju kako je za sprječavanje epidemije ključna rana primjena fungicida, no malim poljoprivrednicima često nedostaje novac ili znanje za njihovu djelotvornu upotrebu, tvrdi Dusunceli.

Dodatni rizik predstavlja i nedavna pojava dvije nove vrste žute hrđe pšenice u nekim dijelovima Evrope, Afrike i Azije, iako njihova opasnost još nije utvrđena.

"Važnije je nego ikad da stručnjaci iz međunarodnih institucija i države koje proizvode pšenicu zajedno rade na zaustavljanju ovih bolesti", saopćio je Dusunceli.

U zemljama u razvoju više od milijardu ljudi ovisi o pšenici kao prehrambenom i financijskom izvoru, tvrdi FAO.