EUSR pokrenuo dijalog s poljoprivrednicima

BiH ima proizvode s kojima će konkurirati na tržištu EU!

Objavljeno: 27. 01. 2017 - 18:18 EU - BiH A A A Times Arial
BiH ima proizvode s kojima će konkurirati na tržištu EU!
Sa foruma u Bihaću

Kako bi se javnost bolje upoznala sa uslovima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ured specijalnog predstavnika EU je širom zemlje pokrenuo javni dijalog sa poljoprivrednicima, ruralnim stanovništvom, subjektima u poslovanju s hranom i drugima u poljoprivredno-prehrambenom lancu vrijednosti.

Portparol Delegacije EU u BiH / EUSR Jamila Milović-Halilović kazala nam je da kroz projekat "Naše oranice bez granice" Evropska unija želi proširiti svoju podršku sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH, i pružiti savjete kako ga učiniti konkurentnijim, efikasnijim i produktivnijim.

jamila

Jamila Milović-Halilović

- Strategija za cijelu zemlju u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, na koju se čeka godinama, bi otvorila vrata za finansijsku podršku kroz IPA II program, te dodatnu pomoć u procesu reformi. Ovo su dodatna sredstva pored onih koje je Evropska unija već izdvojila u proteklih deset godina, a to je gotovo 70 miliona eura, za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju, te sektorima sigurnosti hrane, i veterinarskih i fitosanitarnih standarda. Evropska unija želi proširiti svoju podršku poljoprivrednom sektoru u BiH, i za to postoje sredstva - kazala je Milović-Halilović. Ona je, pak, dodala da je nephodno postići političku saglasnost o sektorskoj strategiji za cijelu zemlju da bi se ta pomoć pokrenula i kako bi poljoprivrednici imali koristi od nje.

Prva dva foruma koja se od odnose na pomenuti projekat održana su 11. i 12. januara u Travniku i Livnu, a na njima su se pored domaćih, regionalnih i međunarodnih stručnjaka u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, obratili ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU, britanski ambasador u BiH Edward Ferguson, kao i zamjenik šefa Delegacije Evropske unije, Khaldoun Sinno. Domaćin foruma u Prijedoru, koji je održan 26. januara osim gospodina Sinne, bila je ambasadorica SR Njemačke u BiH Christiane Hohmann.

Kako je za Avaz.ba rekao Aleksandar Aničić PR ovih foruma u sklopu održavanja foruma u Prijedoru delegacija Evropske unije u BiH takođe je posjetila kompaniju "Arifagić Investment" u Trnopolju, a u sklopu foruma u Bihaću 27. januara mljekaru Meggle u Bihaću.

-Naredni forumi se održavaju 2. i 3. februara u Brčkom i Bijeljini, a nakon čega će biti održani u Banjojluci, Gradačcu, Doboju, i Trebinju. Tokom foruma analiziraju se glavne prepreke za poboljšanje stanja u poljoprivredi i načini za njihovo otklanjanje te daju preporuke kako se blagovremeno pripremiti za pristupanje EU. Prisutni na forumima imaju priliku da pogledaju kratak edukativno-dokumentarni film o domaćim proizvođačima koji imaju iskustva u primjeni evropskih standarda i plasiranjem proizvoda na tržište EU. Takođe prisustvuju informativno-edukativnom sajmu na kojem izlažu partneri na projektu, UNDP BiH i projekat USAID/Sweden FARMA II, te Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepce (UPIP) i Farmofit - Fabrika stočne hrane Rapić, Gradiška - kazao je Aničić.

aleksandar-anicic-eubih

Aleksandar Aničić 

On ističe da EU integracije sa sobom nose brojne izazove, ali i pogodnosti i prilike za poljoprivredne proizvođače u Bosni i Hercegovini.

- Ulaskom u Evropsku uniju, domaćim proizvođačima otvaraju se nova tržišta i načini finansiranja njihovih djelatnosti. Brojni razvojni fondovi Evropske unije značajno mogu unaprijediti poljoprivredna gazdinstva u Bosni i Hercegovini, ali i cjelokupnu proizvodnju - zaključio je naš sagovornik.

Dragan Brković, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci kazao je za portal Avaz.ba da je projekat Dijalog o radu u poljoprivredi u okviru kojeg se održava 10 tematskih foruma su prilika da naši poljoprivredni proizvođači dobiju adekvatnu informaciju od predstavnika iz Evropske unije.

- Projekat je kocipiran tako da se u svakom od 10 gradova organizuje tematski forum, namijenjen poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama koje djeluju na područijima gdje se održava forum. Prvi dio foruma je koncipiran tako da se učesnicima obrate predstavnici EU te iznose svoje mišljenje i vizije vezane za našu poljoprivredu te davali savjete bh. poljoprivrednicima – kazao je Brković.

U drugom dijelu foruma poljoprivredni proizvođači su konkretno postavljali pitanja, o tome kakve mogućnosti imaju, kako da se nose sa nekim problemima i kako da se pripremaju.

- Zatim je organizovan mali sajam gdje su se poljoprivrednima proizvođačima prestavili programi, donatori i imali su priliku da razgovaraju sa lokalnim ekspertima o pitanjima njima značajnim – kazao je Brković.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, Mirsad Kurtović kazao je za naš portal da je projekt prije svega upoznavanje šire populacije farmera, vezano za Sporazum o stabilizaciji i sve ono što nas čeka na putu ka Evropskoj uniji.

Kada je u pitanju naša poljoprivreda, prema njegovim riječima, dominiraju dva obilježja, ali uz dobro postavljeni standard možemo iskoristiti svoje resurse na najbolji način.

- Dominiraju dva obilježja bh. privrede, a to su neujednačenost u smislu tehnologije, zakonskih okvira i pružanja usluge te entitetske problematike kada su u pitanju meso i mlijeko. Ono na šta se treba fokusirati kod nas, prije svega je proizvodnja kornišona. Prošle godine smo imali problema, jer nije bilo dovoljno kapaciteta za prijem kornišona naših farmera, pa su padale cijene. Nijemci su naravno štitili svoje farmere, pa smo u takvom odnosu mi stradali. Dakle, treba proširiti kapacitete i ne dolaziti u situaciju kao prošle godine – kazao je Kurtović.

mirsad-kurtovic-eubih

Mirsad Kurtović

Kako je kazao, pretprošla godina bila je ekstremno drugačija i svi su smatrali da je od velikog značaja proizvoditi kornišon.

- Drugi resurs je proizvodnja maline, tu se možemo pohvaliti da u svjetskoj proizvodnji zauzimamo 16. mjesto. Tu postoje kapaciteti što se tiče hladnjača, ali sigurno i o tome treba voditi računa da ih bude dovoljno. Zatim idu gljive, šumsko voće, na primjer borovnice, ljekovito bilje, takođe su resursi koje dalje treba pretvarati u ulje, kozmetičke proizvode i slično i tako biti što konkurentniji - kazao je Kurtović.

On smatra da trebamo naći prozvodnje s kojima možemo konkurisati na svjetskom tržištu, a pogotovo kada je u pitanju EU, uz sve ostale okvire, standarde.

- Na kraju, trebali bismo se okrenuti našem tržištu, napraviti standard i na taj način smanjiti uvoz. Na taj način možemo eliminisati uvoz nekih proizvoda – zaključio je Kurtović.

Amir Makić, vlasnik firme „Vrganj promet“ iz Bužima, čija je djelatnost sakupljanje, prerada i promet šumskih plodova, ljekovitog bilja te uzgoj i prerada bobičastog plantažnog voća, kazao je da oni nemaju probleme sa kojima se susreću proizvođači mlijeka.

Spadaju u red značajnijih kompanija iz BiH koje se bave ovom djelatnošću.

amir-makic-eubih

Amir Makić

- Mi iz sektora voćarstva nemamo problem sa izvozom, kod nas bi bilo potrebno pojednostaviti administraciju, prelazak preko granica. Što se tiče izvoza mi smo prisutni u Evropi, s tim da je najzahtjevnije tursko tržište. Kod njih do 10 dana stoji roba kojoj nema pristup ni prodavač ni kupac, dok se ne izvrše njihove kontrole. To nam je barijera, koja bi trebala da se riješi  - kazao je Makić.

Ono što je naveo kao problem naše poljoprivrede jeste disbalans između proizvodnje i prerade.

- Puno smo se fokusirali na proizvodnju, a da nismo obezbjedili kapacitete za preradu. Do šestog mjeseca bi se roba trebala organizirati jer kada krene berba, ono što se ne uspije preraditi bit će bačeno – kazao je Makić.

 



Autor: A.Dučić -M.Kunarac
Preporučujemo vam