BIH

Analiza: Koje su posljedice kažnjavanja predsjednika RS

Kamo dalje, Dodiče?

S. NUMANOVIĆ

19.1.2017

Piše: Sead NUMANOVIĆ

Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, ponovo je na američkoj crnoj listi. 

Prvi put se tamo našao u februaru 1995. godine, kao poslanik tada nepriznatog parlamenta bosanskih Srba.

Najradikalniji radikal

U arhivima Tribunala u Hagu (između ostalog) postoje snimci i transkripti govora Dodika iz ratnog bh. perioda. Nerijetko, bio je radikalniji od najradikalnijih u skupštini bosanskih Srba. 

U dokumentu američkog ministarstva finansija od 24. februara 1995. godine, njegovo se ime našlo na dugoj listi terorista, kriminalaca, narkodilera, ubica i zlikovaca iz cijelog svijeta. 

Pragmatičan kakav jeste, okrenuo je ploču i postao veći Bosanac od najvećih koji su u to doba Sarajevom hodali. 

S prve crne liste skinut je 1998. godine i ubrzo ustoličen za premijera RS. Njegova retorika i iz tog doba dobro je poznata. I dalje je bio među najvećim (ne samo najvišim) Bosancima. 

Vremena su se počela mijenjati. Međunarodna zajednica, ohrabrena uspjesima i „uspjesima“ u našoj državi i sve više ophrvana drugim problemima, počela se postepeno povlačiti iz BiH. Dodik je u skladu s time „prilagođavao“ svoju retoriku. 

Bio je jedan od najgorljivijih reformatora policije. Kada je vidio da se federalni partneri ne mogu dogovoriti, javno je nudio svoja rješenja i šarao po ponuđenim mapama. Čak je dao ponudu (jednokratnu!) da se u cijelosti ukine policija Republike Srpske. Spasilo ga je to što je tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH, koji je sjedio s druge strane stola, to glatko odbio. 

Nastavio je potom, sa ne malim žarom, raditi na poboljšanju aprilskog paketa. Tokom dugotrajnih pregovora u Vašingtonu 2005. godine prednjačio je s prijedlozima i idejama. Ali, u to vrijeme počeo je sve glasnije govoriti i o otcjepljenju RS. 

Digao je obje ruke za aprilski paket, ali su ga i tada spasili bošnjački poslanici. 

U međuvremenu, postao je opet premijer RS. Jašući na valu nacionalizma i secesije, do nogu je potukao SDS i saveznike te stranke. Obećao je provođenje referenduma o secesiji. Ima tome sad već 11 godina. 

Svi mu krivi

Sada je Dodik opet pod sankcijama. Kriv mu je cijeli zapadni svijet. Posebno mu je kriva američka ambasadorica u Bosni i Hercegovini. 

Šta treba očekivati u danima i mjesecima pred nama?

Najprije, u dosadašnjoj praksi više je nego rijetkost da nova administracija poništava odluke prethodne. To je naročito rijetko u pitanjima vanjske politike. 

Novodolazeći predsjednik SAD jasno je rekao šta kani poništiti od onoga što je uradio njegov prethodnik. U tom kratkom spisku nema nijedne vanjskopolitičke teme.

Dodik vjeruje da će uspjeti izlobirati novog američkog predsjednika da ga skine s crne liste. Istovremeno kaže da je ponosan što je na listi. On ili ne zna ili neće da prizna da se ovakve odluke ne donose soliranjem i da je ona u Vašingtonu donesena uz saglasnost predstojeće administracije. Jednostavno, cijeli su posao uradili profesionalni državni službenici SAD.

Između redova njegovog iskaza novinarima jasno se vide uznemirenost i nervoza. Ona izvire iz strahobalne spoznaje da je postao sitni čip na globalnom (poker) hastalu. 

Dodika ne treba potcjenjivati. Iznad svega, on je pragmatičan i gladan i žedan vlasti. Iako je njegova retorika odvratno nacionalistička i populistička, ipak nije zagriženi nacionalista. Jednostavno, oba instrumenta koristi kako bi osigurao što više vlasti. 

Pred njim je sada težak izbor – da nastavi dalje utabanom stazom riskirajući sve ili da počne praviti zaokret i tražiti častan izlaz. Čak ni on ne zna je li za ovu drugu opciju prekasno. A još manje hoće li ga iko podržati i pomoći ako nastavi kao da se ništa bitno nije desilo. 

Američka je administracija ogromna i spora. Ali, kad se pokrene, prosto ju je nemoguće zaustaviti. I nju redovno prati glavnina važnih evropskih država. 

Kako opravdati milione

Dodik je u teškoj situaciji i zato što će se ubrzo suočiti s pitanjem trošenja miliona dolara na lobističke firme u SAD. Lobisti više s njim ne smiju sarađivati i tu su mu vrata zatvorena za bilo kakvu daljnju aktivnost. Na ledu je i ured RS u Vašingtonu. 

Kako će on objasniti zašto je spiskao milione i milione dolara na lobiste u SAD, a sada je na crnoj listi.