REGION

CIA objavila dokument koji pokazuje kako je Milošević prodao Srbe u Hrvatskoj (FOTO)

Agencija jučer predstavila 12 miliona stranica podataka

Telegraf

19.1.2017

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) objavila je jučer 12 miliona stranica sa kojih je skinuta oznaka tajnosti. Među njima se našao i izvještaj o namjerama Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika Srbije, da zarad skidanja sankcija SRJ, nastavi pregovore i sklopi dogovor o prekidu rata.

Miloševićev najvažniji cilj bio je da ostane na vlasti. Hrvatskim osvajanjem Krajine, smatraju u CIA, uklonjena je dilema da brani udaljenu srpsku teritoriju. Također, pružena mu je mogućnost da ukloni ključne političke rivale, piše u izvještaju CIA-e, prenosi Telegraf.

U izvještaju koji je datiran na 16. avgust 1995. godine i koji je pripremljen za Richarda Holbrookea, tadašnjeg pomoćnika državnog sekretara za Evropu, piše da je Milošević odlučio da pokuša da zaključi dogovor uprkos porazu krajiških Srba u sektorima pod zaštitom UN Sjever i Jug u Hrvatskoj i optužbi za izdaju od strane srpskih izbjeglica koje su krenule u Srbiju.

slobodan-milosevic-cia-dokument-1

Razni izvještaji ukazuju, stoji u dokumentu, da je Milošević motiviran željom da se skinu sankcije Vijeću sigurnosti UN, koje su uvedene njegovom režimu. Također, namjeravao je da sporazum zaključi, tako što će u okviru teritorijalnog poravnjanja, Srbima ostati preostale teritorije u Bosni i možda u hrvatskom sektoru Istok.

Američki obavještajci ipak primjećuju da bi nastavak napredovanja hrvatske vojske u Bosni ili napad na sektoru Istok, ozbiljno ograničio Miloševićeve opcije i bio eventualno okidač za direktnu intervenciju Vojske Jugoslavije.

Ciljevi Beograda

Miloševićeva odluka da ne osporava hrvatsko preuzimanje Krajine, uz jaku kritiku lidera bosanskih i krajiških Srba, ukazuje na to da je pokušao da konsoliduje svoju političku kontrolu nad budućnosti. U tom smislu, piše u izvještaju, njegova ideja “Velike Srbije” obuhvatila bi dijelove Bosne i možda Hrvatske.

Iako je dio izvještaja zamrljan, može se pročitati da je Beograd 1993. godine bio spreman da se odrekne većine teritorija u Hrvatskoj, ali i da osigura Posavski koridor između Srbije i zapadnoj Bosni.

Pružena mu je mogućnost da ukloni ključne političke rivale, posebno lidera bosanskih Srba, Karadžića, koji su spriječili Miloševićeve napore da sklopi sporazumno poravnanje i legitimira “Veliku Srbiju”.

Iako Karadžić ima podršku Skupštine bosanskih Srba, njegovi dani kao lidera bosanskih Srba su vjerovatno odbrojani, piše u izvještaju. Čak i ako ostane predsjednik, pravi vođa bosanskih Srba je komandant Mladić, koji je bliži Miloševiću.

ratko-mladic-radovan-karadzic

Kontrola nad službama sigurnosti, većinom medija i starijih oficira VJ osigurala je Miloševiću vlast u doglednoj budućnosti i omogućila da izbjegne odgovornost za pad Krajine tako što će je prebaciti na teret rukovodstava krajiških i bosanskih Srba.

Od hrvatskog preuzimanja Krajine, pro-državni mediji u Beogradu uporno tvrde da je rukovodstvo krajiških Srba krivo za debakl u Krajini, jer nije prihvatilo sporazum Z4, kojim je Srbima nuđena ograničena autonomiju u Hrvatskoj.

Milošević je također, zbog prisustva velikog broja nezadovoljnih izbjeglica odlučio da ih rastjera u Vojvodinu, južnu Srbija, i etničko-albanska naselja na Kosovu. Prema izvorima američkih diplomata, srpska policija ih je blokirala van Beograda – jedinog grada u Srbiji gdje je opozicija imala uporište.

Prihvatanje prethodnih mirovnih planova od strane Miloševića, ukazuju na to da bi se predsjednik Srbije složio sa ključnim aspektima najnovije inicijative SAD i bio spreman da izvrši pritisak na prihvatanje plana od strane bosanskih Srba. Milošević u tom smislu vjeruje da će Mladić biti otvoreniji od Karadžića da pregovara o sporazumu.

U izvještaju stoji da je teško utvrditi posebne okolnosti koje bi stimulisala veliki intervenciju VJ u sukobu i pored velikog hrvatskog napada na sektoru Istok. 

Ipak, američki obaveštajci pretpostavljaju da bi eventualni napad na Banja Luku i odsjecanje Posavskog koridora, utjecali na intervenciju Vojske Jugoslavije.