Ustavni sud Bosne i Hercegovine bi na plenarnoj sjednici zakazanoj za 19. i 20. januara trebao, između ostalog, razmatrati zahtjev 30 poslanika Narodne skupštine RS (NSRS) za ocjenu usaglašenosti "svih zakona i ostalih općih pravih akata usvojenih od Parlamenta Federacije BiH od njegovog konstituiranja poslije izbora 2014. godine" (predmet U-17/16).
Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan Feni je potvrdio da je ova tačka uvrštena u prijedlog dnevnog reda naredne plenarne sjednice, te da će se, ukoliko se taj dnevni red usvoji, obaviti rasprava i, eventualno, donijeti odluka o zahtjevu jednog broja članova NSRS o navodnoj neustavnosti svih zakona koje je donio Parlament FBiH „zbog toga što Dom naroda u tom parlamentu nije popunjen u punom kapacitetu kada je riječ o Klubu delegata iz reda srpskog naroda“.
Naime, taj klub popunjen je s 13, umjesto Ustavom predviđenih 17 delegata.
Prema prijedlogu dnevnog reda plenarne sjednice, Ustavni sud BiH bi trebao razmatrati i zahtjev Borjane Krišto, zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (u vrijeme podnošenja zahtjeva), za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o krivičnom postupku BiH, te njen zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 114. stava (3) Zakona o policijskim službenicima BiH.
Ustavni sud bi se, istovremeno, trebao očitovati i o zahtjevu Mladena Bosića, predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH (u vrijeme podnošenja zahtjeva), za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, od 18. maja 2016. i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine od 24. maja 2016. godine.
Također, na sjednici bi novoimenovani sudija Giovanni Grasso trebao dati svečanu izjavu, nakon što ga je u sastav Ustavnog suda BiH iz reda međunarodnih sudija imenovao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Naime, predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Gvido Rajmondi imenovao je Grassoa iz Italije na poziciju sudije u Ustavnom sudu BiH, umjesto Konstanse Greve, kojoj je, zbog navršenih 70 godina, prestala sudijska funkcija u ovom sudu.
Podsjetimo, spomenuti zahtjev poslanika NSRS za ocjenu ustavnosti svih zakona i općih pravnih akata koje je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio od konstituiranja nakon izbora 2014. godine Ustavnom sudu BiH zvanično je uputio Klub poslanika SNSD-a u NSRS 28. septembra prošle godine.
U vezi s tim zahtjevom, Vlada Federacije BiH je u međuvremenu, naglašavajući da ona nije stranka u sporu i da nema nikakvih nadležnosti u ovom slučaju, prihvatila mišljenje Ureda za saradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH, koji je pozivajući se na ranije odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika, istaknuo „da je zahtjev za ocjenu ustavnosti svih zakona i ostalih općih pravnih akata neosnovan“...
Posebno je istaknuto „da je Ustavni sud BiH, postupajući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca, Odlukom od 27. januara 2006. godine zaključio da su zakoni koje je donio Parlament Federacije BiH od 2002. do 2005. godine u skladu s Ustavom BiH“.
- U Odluci je navedeno da, prema odredbama Ustava FBiH, nema razlike između delegata iz reda srpskog i druga dva konstitutivna naroda u ostvarivanju njihovih prava na politička prava, naročito prava učešća na izborima, prava glasa i kandidature. Dakle, manji broj delegata iz srpskog naroda od Ustavom predviđenih 17 ne može automatski upućivati da ne postoji mogućnost pokretanja procedura za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, saopćeno je ranije iz Ureda za odnose s javnošu Vlade FBiH.
