Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije postigla konsenzus pri izjašnjavanju o Zahtjevu Ustavnog suda BiH za davanje odgovora na navode iz Zahtjeva poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine.
S četiri glasa za (HDZ,SNSD,NDP), i tri protiv (SBB,SDA) prihvaćen je prijedlog Borjane Krišto (HDZ), članice Komisije da se Ustavni sud BiH obavijesti da o ovom pitanju Komisija nije postigla saglasnost, odnosno da nema jedinstven stav.
Pojašnjavajući zašto je bio protiv ovog prijedloga Damir Arnaut (SBB), predsjedavajući Ustavnopravne komisije, kazao je novinarima da je „uobičajena praksa na Ustavnopravnoj komisiji je da Komsija konstatira da je zakonodavno tijelo donijelo određeni zakon i da se jednostavno na tome ostane.“
- U ovom slučaju je bio pokušaj da se odstupi od te prakse, zato što se radi o Skupštini Republike BiH, iako je Dejtonskim sporazumom vrlo jasno propisano da je BiH pravni nasljednik RBiH i time ne treba biti bilo kakvih razlika. Pokušano je da se na pretprošloj sjednici Komisije napravi vještačka razlika između institucija BiH i institucija RBiH, iako član 1. Ustava jasno propisuje da je tu pravno nasljeđe neupitno- kazao je Arnaut.
Momčilo Novaković (NDP), član Komisije kazao je da je stav Komisije očekivan.
- Ovo je očekivan stav, jer nije ništa novo da se i mi ne slažemo oko najvažnijih datuma u BiH pa i oko 1. marta. Tako smo odlučili da obavijestimo Ustavni sud da nemamo jedinstven stav - rekao je Novaković, dodajući da će nadležni sud donijeti odluku sa ili bez stava Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PS BiH.
Većina članova Komisije odbila je danas prijedlog izmjena Zakona o upravi, predlagača Damira Arnauta. Zakonom je propisana novčana kazna od 150 KM do 500 KM za prekršaj odgovorne osobe u organu uprave ako ne postupi po odredbama.
Uzimajući u obzir da ovaj zakon već propisuje sankcije za nepostupanje po zahtjevima određenih kategorija fizičkih i pravnih lica, kao što su ombudsmen, stranke, postupanje kod prijema zaposlenika u radni odnos vođenje evidencije o izvršenom inspekcijskom nadzoru, nelogično je, naveo je Arnaut, da sankcije ne postoje za nepostupanje po zahtjevima PSBiH, uključujući i odgovaranje na pitanja poslanika i delegata. Arnaut, je u izjavi novinarima ocijenio da odbijanjem ovih izmjena većina članova Komisije nije pokazala spremnost da uvede bilo kakvu dodatnu odgovornost kada su u pitanju organi uprave.
- I mislim da je to loša poruka, prije svega mislim da je to loša poruka prema institucijama Evropske unije, jer upravo će odgovornost organa uprave na putu ka Evropskoj uniji biti od izuzetnog značaja za napredak BiH na tom putu. Mislim da je ovo bila dobra prilika da se uvede jedna disciplina u organe uprave u BiH, u ministarstva, imamo dosta loše ocjene kada je u pitanju rad organa uprave, od strane Evropske komisije(EK). Vidljivo je to iz izvještaja EK, ne samo za prošlu godinu, nego za maltene sve godine otkada EK vrši to ocjenjivanje i ovo je bila prilika da se uvedu određene obaveze, odnosno da se pooštre kriteriji i nažalost mi nemamo političku spremnost kada je većina u pitanju- kazao je Arnaut.
Arnaut je pojasnio i šta su izmjene konkretno podrazumijevale .
- Da se pored zakonske obaveze organa uprave, odnosno ministarstava da odgovoraju na zahtjeve Parlamentarne skupštine, da sačinjavaju izvještaje, da sačinjavaju prijedloge zakona kada to od njih zatražimo, da izvršavaju zaključke Parlamentarne skupšštine, da ukoliko to ne urade da se propišu sankcije za odgovorna lica, odnosno da se postojeće sankcije prošire i za posotupanje i po ovakvim zahtjevima kao što ste vidjeli, većina jednostavno nije bila spremna da uvede tu vrstu odgovornosti u naše organe uprave i time kaskamo za EU - naveo je Arnut.
