Potpredsjednik Vlade Srbije i lider Socijaldemokratske partije Srbije Rasim Ljajić potvrdio je u intervjuu za "Dnevni avaz" da je spreman kandidirati se za predsjednika Srbije i da se njegova stranka pripremila za to. No, kako je naglasio, o predsjedničkim izborima još nije bilo razgovora sa Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.

Hrabro vodstvo

- Konačna odluka zavisi od dogovora na nivou vladajuće koalicije. Ako koalicija i sve stranke koalicije odluče da imaju jednog kandidata, spreman sam odustati i dati podršku tom zajedničkom kandidatu. Međutim, ako ne bude dogovora na nivou stranaka vladajuće koalicije, ukoliko neka druga stranka istakne svog kandidata, u tom slučaju bih ja bio jedan od kandidata - kaže Ljajić.

Može li Bošnjak biti na čelu Srbije?

- U politici možete biti i pametni i glupi, ovakvi ili onakvi, ali ne smijete biti nerealni. Ja sam krajnje realan u dometima svog učešća. Moja ambicija jeste da na tim izborima kandidiram umjerenu, racionalnu politiku i da kroz te izbore afirmiram i svoju stranku. Dakle, da spomenutu politiku izmjerim, da vidim koliko vrijedimo i moja stranka i ja, a najbolja mogućnost za to su izbori.

Kako Vi vidite aktuelne odnose u regiji?  

- Nažalost, čitav svijet je krenuo putem koji se najbliže može označiti kao nepoznanica. EU je u krizi, evropska ideja gubi podršku u javnosti i u zemljama zapadnog Balkana. Taj cilj izgleda suviše daleko za sve zemlje koje teže ulasku u EU. Samim tim, ekonomski zaostatak utječe na ukupne odnose. Ako tome dodamo da veliki broj problema iz prošlosti nije riješen, endemski nacionalizam u cijelom regionu, jasno je da nismo puno odmakli.

Čini mi se da smo mnogo bliže 1996. godini nego što smo zakoračili u 21. stoljeće, a ovo je 2017. godina! Potrebno je hrabro vodstvo, moraju se napraviti odlučujući iskoraci, čak ne više ka pomirenju, koje je isuviše dalek cilj, već prema iskrenoj normalizaciji odnosa. Da vidimo šta nam je zajedničko i šta nas spaja.

Različita gledanja

U regiji imamo utrku u nabavci naoružanja, zvecka se oružjem, spominju se i uloge velikih sila. Treba li se plašiti i gorih stvari od onih kojima svjedočimo danas?

- Iskreno ne vjerujem, bez obzira što ja nisam neko ko se suviše oslanja na racionalnost ljudi i javnog mnijenja. To nikad ne bi bio jak argument kada govorimo o Balkanu. Siguran sam da se nijedna zemlja ne bi upustila u takvu vrstu avanture, jer mi i dan-danas plaćamo i plaćat ćemo cehove pogrešnih politika iz 90-ih. Na kraju, premijer Aleksandar Vučić je u više navrata isticao opredjeljenje za uspostavljanje pune regionalne stabilnosti, da ključ te stabilnosti mogu biti odnosi Bošnjaka i Srba, te da bi se morao iznaći modalitet tog iskrenog dijaloga koji bi vodio ka rješavanju i ključnih političkih problema.

Koliko je iskrena ta spremnost na dijalog Bošnjaka i Srba? Analitičari ukazuju da tu ima mnogo neiskrenosti, da je sve to deklarativno, jer se na terenu dešava nešto sasvim suprotno.

- Ja, svakako, primjećujem tu iskrenost kod premijera Vučića da se ide u pravcu istinskog dijaloga, ali primjećujem i prepreke i probleme na tom putu. Nije to ni jednostavan niti lak put, iz prostog razloga jer su rane svježe zbog svega što se dešavalo 90-ih u Bosni. S druge strane, postoji različito gledanje na prošlost i perspektivu cijelog ovog regiona. Ukoliko se ne iskorači i ne napravi odlučujući iskorak u pravcu stabilnosti regiona, mislim da nama prijeti, ne sukob, već ekonomska i društvena agonija iz koje ne znam kako bismo se mogli izvući kao region. 

EU suodgovorna za jačanje antagonizama

- Potrebni su nam zajednički projekti u infrastrukturi i jačanje ekonomija svih država regiona. To neće riješiti ključne probleme u politici, identitetske probleme koji postoje, ali će stvoriti pogodnu političku klimu da se ovi problemi rješavaju. EU svojim zapostavljanjem ovog područja je, neću reći najviše doprinijela, ali snosi dio odgovornosti za probleme koje danas imamo. EU se bavi svojim problemima. Zapostavljanje ovog područja utječe na antagonizme koji se pojačavaju - ističe Ljajić.