Suđenje četvorici pripadnika Državne bezbednosti, optuženih za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine, nastavljeno je u Specijalnom sudu u Beogradu, a svjedok saradnik Miladin Suvajdžić, zvani Đura Mutavi, rekao je danas da pripadnici "Zemunskog klana" stoje iza ubistva novinara Slavka Ćuruvije, ali i ubistava bivšeg direktora JAT-a Živorada Žike Petrovića i generalnog sekretara JUL-a Miroslava Todorovića Kundaka.
Suvajdižć je na suđenju četvorici pripadnika "Državne bezbednosti" (DB-a) optuženih za ubistvo Ćuruvije, sudskom vijeću rekao da je to čuo od ubijenog Mileta Lukovića zvanog Kum, jednog od vođa Zemunskog klana, prenosi B92.
- Nakon atentata na premijera, ja sam bio kurir i došao sam u stan, u Vojvode Stepe, u kojem je bio Mile Luković Kum. On je znao da mu je to kraj i tada je ispričao da su "Zemunci" ubili Ćuruviju, ali i Žiku Petrovića i Kundaka - naveo je Suvajdžić.
Luković je, kako je naveo svjedok saradnik, tada pomenuo još pet, šest ubistava.
On također tvrdi da je tada osim njega u stanu bila i Ljilja Buha bivša supruga također svjedoka saradnika Ljubiše Buhe Čumeta.
Vlasnik Dnevnog telegrafa Slavko Čuruvija ubijen 11. aprila 1999. godine u Beogradu
Suvajdžić je prethodno rekao je da je u junu 2002. saznao da je trebalo da pripadnici Zemunskog klana ubiju Miroslava Kuraka i Ratka Romića, optužene za ubistvo Ćuruvije.
On je, na pitanje zamjenika tužioca Milenka Mandića rekao da je to saznao od pripadnika Zemunskog klana Miloša Simovića kao i da je potom čuo da se od ubistva Kuraka i Romića odustalo.
- Simović je došao kod mene i tražio specijale (mobilne telefone) i rekao je da su tražili da ubiju ljude koji su ubili Ćuruviju - rekao je Suvajdžić.
Od tih ubistava se odustalo, kako je čuo, jer se Kurak dogovorio sa komandantom JSO Miloradom Ulemekom Legijom, a Legija sa šefom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem.
Suvajdžić je rekao i da je njegova uloga u tom ubistvu trebalo da bude nabavljanje manjih automobila.
Suvajdžić, poznat pod nadimkom "Đura Mutavi", nalazi se na nepoznatoj lokaciji pod zaštitom policije, a na početku svedočenja je naveo da je promjenio ime.
Kasnije danas trebalo bi da svjedoči penzionisani načelnik Uprave kriminalističke policije Rodoljub Milović.
Milović je bio pripadnik grupe Poskok koja je poslije petooktobarskih promjena 2000. godine istraživala politička ubistva iz perioda vlasti Slobodana Miloševića, a uz slučaj Ćuruvija, bavila se i zločinom na Ibarskoj magistrali i ubistvom Ivana Stambolića.
Vlasnik "Dnevnog telegrafa" Slavko Ćuruvija je ubijen na Uskrs 11. aprila 1999. u Beogradu, a za njegovo ubistvo Tužilaštvo za organizirani kriminal tereti tadašnjeg načelnika DB Radomira Markovića, načelnika beogradskog centra DB Milana Radonjića i bivšeg glavnog inspektora Druge uprave DB Ratka Romića.
Po optužnici, Ćuruviju je ubio Miroslav Kurak koji je u bjekstvu, a saučesnik mu je bio Ratko Romić koji je kao i Radonjić uhapšen u januaru 2014.
Optuženi su tokom prethodnih ročišta odbacili svaku povezanost s tim zločinom.
