Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH zaduženo za socioekonomsko planiranje razvojne politike naše države, krajem 2015. godine objavila je izvještaj pod nazivom “Informacija o perspektivama BiH 2016.-2018. godine”, koji je ulio optimizam kada je u pitanju ekonomski oporavak naše zemlje. 

Politička stabilnost

Između ostalog, u tom dokumentu, zasnovanom na zvaničnim statističkim podacima, navedeno je da se u 2016. očekivao ekonomski rast s realnom stopom od 3,1 posto, rast stranih investicija od 9,6 posto, a istaknuto je i da se očekuju pozitivna dešavanja na tržištu rada. Slične projekcije odnose se i na 2017., odnosno 2018. godinu.

S obzirom na to da je 2016. već iza nas, odgovorne u DEP-u pitali smo jesu li se projekcije počele ostvarivati i u kojem obimu. Ističući da je ovaj dokument do sada više puta revidiran, iz DEP-a su odgovorili da je veći dio pretpostavki ostvaren u 2016. godini. 

Faksimili dijelova DEP-ove “Informacije o perspektivama BiH 2016.-2018. godine”

Tvrde tako da procjena ekonomskog rasta u BiH od tri posto nije preoptimistična s obzirom na nisku polaznu osnovu u smislu nižeg životnog standarda u BiH, a da su se procjene rasta BDP-a iz dokumenta pokazale validnim. 

- Što se tiče tržišta radne snage, u avgustu 2016. godine nastavljen je rast broja zaposlenih u BiH od 1,7 posto u poređenju s istim mjesecom 2015., što je nešto više od projiciranog rasta broja zaposlenih od 1,5 posto godišnje - rekli su nam iz DEP-a:

Dodaju da je u 2016. godini bh. privreda bilježila povećanje zaposlenosti kao i prihoda od direktnih i indirektnih poreza, te privredni kao i rast izvoza.
 
- Ovaj trend će se nastaviti ako se nastavi s provođenjem strukturnih reformi i održi politička stabilnost. Važno je da istovremeno ne dođe do pada privredne aktivnosti u regiji i na evropskim tržištima od kojih zavisi bh. izvoz - kazali su iz DEP-a, naglašavajući da, što se tiče investicija, zemlje u tranziciji bilježe pad direktnih stranih ulaganja, što se ogleda kako na zemlje u okruženju tako i na BiH.

Nezaposlenost i neaktivnost

S druge strane, ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan smatra da je “slabo” išta ostvareno od projekcija iz izvještaja DEP-a koje se odnose na 2016. Domljan ističe da je sve što se tiče rasta koji je ispod šest, odnosno sedam posto, neprihvatljivo za BiH iz više razloga, a prvi je ogromna nezaposlenost i neaktivnost. 

Također, potcrtava da trenutno nema nikakvog nagovještaja da bismo mogli imati takvu stopu, s obzirom na to da ne postoje programi, vizije, strategije ekonomskog razvoja, izvoza, zapošljavanja i slično.

- Mi bismo samo po osnovu smanjenja nezaposlenosti i neaktivnosti trebali imati stopu rasta od tri do četiri posto. Stopa pasivnosti bh. društva je 69 posto. Samo palestinski teritorij je tu gori od BiH. Posebno je težak položaj žena u ruralnim sredinama, u radno sposobnom dobu, gdje njih ima oko 500.000 neaktivnih - kazao je Domljan.

Kako olakšati poslodavcu 

Domljan ističe da je u BiH najgore to što nije provedeno rasterećenje rada, a što je ključna stvar Reformske agende.  On smatra da je nelogično opterećivati nešto čega imamo u izobilju, a to je radna snaga. 

- Treba rasteretiti rad, a opteretiti potrošnju i imovinu i onda će poslodavcu biti lakše zaposliti. Ovako on mora za 100 KM plaće dati još skoro 100 KM na ime poreza, doprinosa i parafiskaliteta. Kad bismo to oborili na 40 posto, to bi bilo stimulativno poslodavcima da počnu zapošljavati, do tada oni to neće raditi - dodao je.

Bez pravne države nema stranih investicija

Domljan napominje da ambijent u BiH ni što se tiče stranih investicija nije povoljan niti će biti sve dok koliko-toliko ne bude funkcionirala pravna država.
 
- Ako je pravni sistem loš, pristup kapitalu vrlo težak, a nameti veliki, naravno da će biti vrlo teško obavljati ekonomsku aktivnost - istakao je Domljan.