UNSKO-SANSKI KANTON

"Kondorovci" istražili tajne hodnike Hrustovačke pećine

Poduhvat članova Kluba ekstremnih sportova

M. DEDIĆ

12.1.2017

Hrabar podvig izveli su članovi Kluba ekstremnih sportova „Kondor“ iz Sanskog Mosta, istraživši do sada nepoznate dijelove Hrustovačke pećine, jedinstvenog prirodnog dragulja koji je udaljen petnaestak kilometara od ovog grada.

Potrebna oprema

Prema riječima predsjednika Kluba Edina Seferovića, odlučili su da se, naoružani potrebnom opremom i rekvizitima, upute uzanim hodnicima pećine koji nikada u prošlosti nisu bili predmet speleoloških istraživanja i na tom putu su prevalili kilometar i po.

Pojašnjava kako unutrašnjost pećine čine dva hodnika, od kojih je desni impozantan i prohodan, te se prostire u dužini od oko 700 metara s visokim svodovima koji na nekim mjestima mjestima dostižu visinu od desetak metara i to je dio pećine koji poznaje većina posjetilaca.

Za razliku od njega, lijevi hodnik je zbog teške prohodnosti slabo ispitan. Hrustovačka pećina nikada u prošlosti nije bila predmet detaljnih speleoloških istraživanja. 

- Kretali smo se pomoću tzv. arijadnine niti, kako se ne bismo izgubili, a na kraju našeg puta naišli smo na jezero savršene bistrine - kaže Seferović. 

Djelo prirode 

Pojašnjava kako je bilo moguće zaobići jezero i nastaviti putovanje, ali su ga prekinuli zbog straha da im baterije i lampe prestanu raditi. Prema njegovim riječima, tokom puta savladavali su uzane procjepe i otvore.

Inače, Hrustovačka pećina jedan je od turističkih dragulja ovih prostora, krase je brojni stalaktiti i stalagmiti, koji su umjetnički izvajani tajnovitom rukom prirode i svakog posjetioca ostavljaju bez daha. Pećina u selu Hrustovu proglašena je spomenikom prirode i pod zaštitom je države. 

Impozantan utisak 

Ulaz u pećinu je veliki otvor u dubini stijene, svod u njenoj unutrašnjosti je veoma visok, a sama pećina prostrana i ostavlja impozantan utisak.

Arheološka iskopavanja početkom 20. stoljeća na samom ulazu u pećinu otkrila su da je taj lokalitet nastanjivan u najranijim fazama postanka ljudskog roda. Svi predmeti koji su pronađeni tokom istraživanja danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.