BIH

Otkloniti strah kod mladih da apliciraju za posao

Kakva je budućnost društvenih biznisa u BiH

Autor:M. KUNARAC

30.12.2016

Iako je Bosna i Hercegovina zemlja sa izrazito visokim nivoom javne potrošnje, značajnim budžetskim deficitima, opterećena glomaznom administracijom, još uvijek je potencijal radne snage nedovolno iskorišten od države

Na krucijalno pitanje, kako mlade, nezaposlene ljude osposobiti da kreiraju ekonomsku i društvenu vrijednost na tržištu, država još nije dala najadekvatniji odgovor.

Upravo to je već duže fokus Fondacije “Mozaik” koja ne napravila desetogodišnju strategiju kako bi pokrenula cijelu generaciju mladih ljudi i motivirala ih da društvene probleme u svojim zajednicama počnu rješavati na inkluzivan i ekonomski održiv način.

Prije dvije godine, Fondacija je pokrenula M-zonu društvenog poduzetništva čiji je cilj da u narednih deset godina o društvenom poduzetništvu obrazuje preko 50.000 mladih ljudi te da njih 500 sa najvećim poduzetničkim potencijalom podrži u kreiranju društvenih biznisa.

U martu 2016. godine, kako su nam kazali iz Fondacije, u M-zonu se prijavilo 4.737 mladih. Trenutno sedam timova inkubira svoje biznis ideje i novi krug investicija će se desiti u aprilu 2017. godine. Mladi koji pokreću svoje društvene biznise, kažu, dolaze iz svih dijelova BiH.

- Uvjereni smo da kroz mobilizaciju lokalnih resursa finansijske i nefinansijske prirode te uz sveobuhvatan program podrške možemo društveni biznis kao model ekonomskog organizovanja pozicionirati na poduzetničkoj sceni BiH kao alat koji će u javni diskurs uvesti paradigmatske promjene u pristupu planiranja društvenog napretka naše zemlje – rekli su nam iz Fondacije Mozaik.

 Kroz program Omladinske banke, ističu, mladi ljudi su proveli 1.578 volonterskih radnih akcija i mobilizirali do sada neviđenu lokalnu podršku: na svaku marku koji je Mozaik investirao skupili su još tri marke od pojedinaca, preduzeća i vlasti. Rad 19.622 volontera je, kažu, potvrdio svrsishodnost akcija.

Kroz ovaj program, Fondacija Mozaik je uspjela mobilizirati i nesebičnu podršku lokalnih vlasti koje su odlučile da u narednim godinama implementaciju društveno inovativnih projekata u zajednici podrže finansijskim sredstvima u iznosu preko 500.000 KM.

almir-cehic

Almir Ćehić: Najbolji budu odabrani u "M-grupu"

- Za one mlade koji tokom provođenja akcija pokažu potencijal za društveno poduzetništvo, kreirali smo virtuelni Inkubator društvenih biznisa. U inkubatoru mladi ljudi dobijaju finansijsku i tehničku podršku da svoju poslovnu ideju razviju u održiv model i testiraju ga na tržištu.  Društveni biznisi su integralni dio dobre ekonomije koja funkcionira na principu eliminiranja nejednakosti u društvu, brige o okolišu i rješavanju društvenih problema – ističu u Fondaciji Mozaik.

Mladi društveni poduzetnik Almir Ćehić vlasnike je društvenog biznisa Centar za pomoć u kući "Sigurna ruka". U razgovoru za “Avaz.ba” ističe da Fondacija Mozaik želi da uspješni mladi poduzetnici koji su prošli kroz njihov proces budu primjer vodilja ostaloj omladini u BiH.

-Oni najbolji budu odabrani u "M-grupu", a time i dobijaju mogućnost da dođu na takozvanu “Demo day “1 sa svojom biznis idejom. Proces teče dalje te nakon nekoliko mjeseci istraživanja tržišta i razrade ideje u detalje dolazi Demo day 2, na kojem do sredstava od 15.000 KM dolaze. Nakon toga slijedi registracija firmi, a saradnja i partnerstvo s Fondacijom se nastavlja – kaže Čehić.
 -Kad je u pitanju nova generacija, imam informaciju da nakon Demo day 1 proces nastavlja sedam timova i da su im ideje veoma zanimljive i inovativne. 
Konkretno, društveni biznis kojim se moj tim bavi je Društvo za pružanje usluga "Sigurna ruka" sa sjedištem u Bosanskoj Krupi, a koji djeluje na prostoru općina Bosanska Krupa i Cazin, s planom da od početka 2017. godine djelovanje proširi na općinu Bihać. Radi se o uslugama pomoći starijim i iznemoglim osobama, prevashodno onima koji ne žele starost provesti izvan svoga doma a nisu u mogućnosti samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe – rekao je Čehić.

Armin Maglić direktor komapnije “Igraj Uči Rasti” kazao je da je Fondacija Mozaik otvorila mogućnost svim mladim u BiH da se okušaju u realizaciji svoje projektne ideje, a poslije toga i poslovne ideje.

- Dali su priliku mladima iz manjih sredina što je svakako ohrabrujuće, uzimajući u obzir raspoložive resurse koje imamo u malim sredinama kao što je moja. Što je vjerovatno glavni razlog zbog kojeg sam trenutno s njima i dijelim ovu priču dalje. 
Mali je broj onih koji traže pomoć i oni koji je daju. Na kraju ovog puta, kroz Mozaikovu M-zonu, skupimo hrabrost i otkrijemo taj trenutak da samo zajedno možemo više – kazao je Maglić.

armin-malagic

Armin Maglić: U većini slučajeva nas je strah aplicirati za neki posao

On je istakao da u razgovoru sa svojim vršnjacima stiče utisak da je mlade stid i strah pitati druge ljude šta misle o našoj ideji.

- U većini slučajeva nas je strah aplicirati za neki posao. Konstantno razmišljamo šta će nam neko reći i hoće li nam ukrasti ideju, jer naravno živimo u takvom društvu u kojem nam se čini da su svi zavidni i jedva čekaju da vam naude. Imamo one priče o djeci u Americi koja već 'sto' godina prodaju limunadu za štandovima ispred svoje kuće. Bez imalo usađenog straha uče kako to sve osmisliti, isplanirati, izračunati i uspješno sprovesti – kazao je Maglić.

Ispričao je kako su kojega i on, stavljajući taj strah na stranu uzeli male papiriće s brojevima i slovima i otišli u lokalne vrtiće da razgovaraju s djecom, roditeljima i osobljem vrtića.

- U zadnje vrijeme imamo tu poruku vlasti da mladi trebaju pokretati biznise i kako će se od toga kreirati nova radna mjesta i ekonomija generalno. U medijima vidimo da raste broj startup programa i svi žele nešto da pokušaju. Međutim sve te prilike i mogućnosti se svode u nekoliko velikih gradova, a mladima ostaje da svoje sredine napuste i odu u te veće gradove ili van ove države. Vlast će dati novčanu podršku za pokretanje firme, odnosno registraciju. Ali ih ne zanima šta se dešava prije registracije. A pogotovo ne nakon nje, kada bude tražila taj novac "nazad" – ispričao je Maglić.